• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, chatu, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Organska Poljoprivreda

  • Temu pokrenuo chickenlover
  • Datum prvog posta
C

chickenlover

Guest
Cenjeni forumasi, otvaram ovu temu u nadi da ce se za nju u najskorije vreme razviti interesovanje i na ovom forumu. Ako ono vec postoji, tim bolje, jer je ovaj vid poljoprivrede vec stekao veliku popularnost i uveliko zavladao "u bijelome svijetu", pa je red i da se svi mi sa njim upoznamo, a daj boze i da ga pocnemo sa uspehom primenjivati.

Ovim putem ste pozvani da pisete o svojim iskustvima, nedoumicama, da se raspitujete, diskutujete, te da svi zajedno, sa svojim znanjem, vise ne kaskamo za civilizovanim svetom. Ziveli.
 

abrkili

Aktivni član
Tu od
26 Ožu 2007
Poruka
2,940
Nema nam druge,jer ovakav način poljoprivrede sam sebe vodi u propast.Jako veliki troškovi a sve nezdravija hrana i sve neplodnija zemlja.Kako su naši stari mogli bez umjetnoga gnojiva i herbicida imati svu marvu,možemo i mi.s tim da je nekad u mom selu svaka kuća imala bar 4-5 tovljenika(svinja),2-3 krave,obavezno 10-20 kokoši,a poneki i do 10 ovaca.Nitko nije imao ništa previše,ali kad se uzme cijelo selo u obzir,trebalo je puno hrane da se ta stoka prehrani.I da,tada su bili konji i volovi,a ne traktori,pa je i njima trebala hrana i to ona najbolja.
Danas sam izvezao oko 10 tona najboljeg stajskog gnoja na jedno jutro zemlje.Još toliko na ostatak njive i na prolječe sijem tu lucernu.Bez umjetnog,bez špricanja.Zanimljiva je stvar da je ta niva bila zakorovljena do zla boga,počela je i agacija rasti po njoj.Kad smo ju očistili i poorali,samo smo prve god posijali zob,pa iduće ništa,pa treće godine opet zob.Prvi puta je to bila vrhunska zob,s mizernim špricanjem i skoro ništa umjetnog.Ove godine zob je bila bez zrna umjetnog i bez špricanja,prosječnog prinosa.Ono što želim reći je da je nekim čudom postignuta čista njiva bez otrova,a usjev bio vrlo dobar sa vrlo malim dodacima umjetnog.Nadam se da će ovaj stajski samo pojačat stvar da bi tu lucerna trebala biti vrhunska.
 
C

chickenlover

Guest
Evo malo ovogodisnjeg organskog paradajza sa moje plantaze...



I malo organske mrkvice...



Obe kulture na no-till zemlji, direktna sadnja, hemija NULA, malcovano, djubreno domacim tecnim i cvrstim kompostom od kokosijeg stajnjaka.

Ulog: zanemarljiv, Rezultati: Odlicni, Bolesti i napasti: nula


P.S. Izvinjavam se moderatorima ako nisam dobro podesila slike. Sa mog kompa ne moze drugacije. :(
 
Tu od
17 Lip 2009
Poruka
174
Ja mogu samo svakoga podraztin ko sije il sadi (Bio) il kako
vi kazete Organsko Povrce. Na moju nivu nije bacito nikakvi
ni herbicida ni umjetni gnjojiva vec 18 godina (od toga 7
godina ratnog doba nije nista sadito il sijano.)...Ali malo
u svijetu kad prodzes i uvjeris se u neke stvari onda okrenes
se i pocnes tako.
To je cudo vise posla oko svega ali i isplatise.Dobijes zdravu hranu
i bolji ukus. U mene stari jos u vrtu neda da se zalijeva nikvim crijevima
nego iz kante pa se vako po dva sata navecer oko tog zalijevanja radi.

Ali meni je nesto najdraze kad prodzem kraj baste i uberme zdrav paradajz
il krastavac i slatko ga pojedem
 
C

chickenlover

Guest
Svaka čast prekrasni paradajz!!!:prayer:
Divan je, zar ne? Tako sam ponosna. A tek ukus i miris i jos zdravo! To ne mozes kupiti na obicnoj tezgi na pijaci. Al vidis, ljudi ne veruju da je to moguce, misle napasce ga ko zna sta, kao manji prinosi budu, sitan plod, itd. A sve to nije tacno, no moras probati da se uveris. Zato mi je drago da sam stavila sliku, da se svi osvedoce da je to nesto sasvim izvodljivo. I nije istina da je vise posla, naprotiv duplo je manje. Al moraju se ispostovati svi principi, inace ako se mulja, onda su i rezultati polovicni.

Nadam se da cete se svi zagrejati i napraviti bar eksperimentalne parcele. :supz::supz:
 

pele

Član
Tu od
23 Kol 2010
Poruka
793
AAAAA HVALA chickenlover za ovu temu .
Evo mog iskustva tj načina na koij radim:
Sadim krasravce kornišone, u proljeće ih sijem u posude za rasad u zemlju iz šume (crnica) zalijevam kišnicom. Polje predviđeno za sjetvu ujesen zagnojim stajskim gnojem (miješani od krava i svinja) te zaorem. U zimi kada je moguće tu istu površinu ponovo plitko preorem. Pitate se zašto, zbog miševa, voloharica i sjemena korova da se smrzne. U proljeće kada orem parcele za kukuruz tada orem i ovu površinu za krastavce (3 put), rotiram i čekam toplo vrijeme.
Sadnice krastavaca, kada imaju 2-3 lista počinjem prskati otopinom kopriva (naravno još su u plasteniku za presađivanje).
Kada temperatura dosegne preko 20 % celzija, dakle negdje oko 6 mj.,a nema ni opasnosti od mrazeva, na površini napravim povišene redove sa tanjuračama tako da izgleda da je rađeno sa gredičarem (stroj koji pravi gredice za sadnju), na te ajmo reći gredice stavim cijevi za navodnjavanje kap po kap, prekrijem crnom folijom i počinje presađivanje sadnica krastavca.
U sistem navodnjavanja odmah stavim otopinu kopriva da natapa površinu.
Nakon što krastavac pusti vriježe, na svakih 2 red i svakih 5 metara posadim presadnicu bosiljka zbog štetočina (nekih) te počinjem prskati otopinom vrbe po površini lista krastavca (također protiv štetnika).
PITANJE SAVJET:Da li ovaj način uzgoja spada u organsi uzgoj, ja mislim "da" jer nema kemije jedino ta folija i crijevo?
POMOĆ: Da li imate preporuku čime bi još mogao prihraniti usjev preko navodnjavanja a da je "prirodno" ?
Hvala svima....:prayer::prayer:
 
K

kemicar

Guest
AAAAA HVALA chickenlover za ovu temu .
Evo mog iskustva tj načina na koij radim:
Sadim krasravce kornišone, u proljeće ih sijem u posude za rasad u zemlju iz šume (crnica) zalijevam kišnicom. Polje predviđeno za sjetvu ujesen zagnojim stajskim gnojem (miješani od krava i svinja) te zaorem. U zimi kada je moguće tu istu površinu ponovo plitko preorem. Pitate se zašto, zbog miševa, voloharica i sjemena korova da se smrzne. U proljeće kada orem parcele za kukuruz tada orem i ovu površinu za krastavce (3 put), rotiram i čekam toplo vrijeme.
Sadnice krastavaca, kada imaju 2-3 lista počinjem prskati otopinom kopriva (naravno još su u plasteniku za presađivanje).
Kada temperatura dosegne preko 20 % celzija, dakle negdje oko 6 mj.,a nema ni opasnosti od mrazeva, na površini napravim povišene redove sa tanjuračama tako da izgleda da je rađeno sa gredičarem (stroj koji pravi gredice za sadnju), na te ajmo reći gredice stavim cijevi za navodnjavanje kap po kap, prekrijem crnom folijom i počinje presađivanje sadnica krastavca.
U sistem navodnjavanja odmah stavim otopinu kopriva da natapa površinu.
Nakon što krastavac pusti vriježe, na svakih 2 red i svakih 5 metara posadim presadnicu bosiljka zbog štetočina (nekih) te počinjem prskati otopinom vrbe po površini lista krastavca (također protiv štetnika).
PITANJE SAVJET:Da li ovaj način uzgoja spada u organsi uzgoj, ja mislim "da" jer nema kemije jedino ta folija i crijevo?
POMOĆ: Da li imate preporuku čime bi još mogao prihraniti usjev preko navodnjavanja a da je "prirodno" ?
Hvala svima....:prayer::prayer:
Došao si u dilemu kao i svatko tko je počeo organski uzgoj-da li je to prirodno. Ja uzgajam kuniće i njihovim gnojivom gnojim. Međutim u smjesi je kokcidiostatik, sigurno ima i aditiva,... Taj gnoj mi zapravo kvari organski uzgoj. Dakle ne mogu dobiti certifikat, ali sam bitno smanjio količinu kemikalija.
Za prihranu koristi koprivin pripravak: 1 dio koprive i 10 djelova vode pa nek odstoji nekoliko dana (da se koprive raspadnu-i možeš izvući vlakna). Razrijedi to 10 puta i zalijevaj ili procijedi u dozator i raspali (nemoj da ti stoji u sustavu). Taj pripravak je dušično i posforno gnojivo a kalij dobiješ iz preslice na isti način.
 

pele

Član
Tu od
23 Kol 2010
Poruka
793
Došao si u dilemu kao i svatko tko je počeo organski uzgoj-da li je to prirodno. Ja uzgajam kuniće i njihovim gnojivom gnojim. Međutim u smjesi je kokcidiostatik, sigurno ima i aditiva,... Taj gnoj mi zapravo kvari organski uzgoj. Dakle ne mogu dobiti certifikat, ali sam bitno smanjio količinu kemikalija.
Za prihranu koristi koprivin pripravak: 1 dio koprive i 10 djelova vode pa nek odstoji nekoliko dana (da se koprive raspadnu-i možeš izvući vlakna). Razrijedi to 10 puta i zalijevaj ili procijedi u dozator i raspali (nemoj da ti stoji u sustavu). Taj pripravak je dušično i posforno gnojivo a kalij dobiješ iz preslice na isti način.
Nisam baš u velikoj dilemi, nisam tražio certifikat jer proizvodi za industriju,a na ovaj način dobijem puno više plodova, mada oni tamo pričaju koristite špric ovaj-onaj, kupite ovo-ono, sve je to kemija. Te krastavce koje proizvedem jedem ja i moja djeca, prve godine kad sam počeo proizvodit sam koristio sve šta su mi rekli, ujesen kad je moja mama nakisala krastavce sve se zapjenilo i ukisalo, usmrdilo. Uzeo ja uzorak pa na analizu, ovaj tamo kaže da nism normalan, unutra živi otrov.
Koristim pripravak koprive kak si reko, na taj način radim i sa vrbom i pripravak mi ne stoji u sistamu, kad je pri kraju napravim novi i ulijem u sistem.
Mislio sam možda netko ima iskustvo ili način kak zagnojit biljku s prirodnim "đubrom" kroz sistem.
 
K

kemicar

Guest
možeš raditi "otopinu". Ima i tehnologija za kupiti (ali preskupo). Poanta priče je da zreli gnoj miješaš u vodi. Nastaje ti "otopna" koju koristiš kao i koprivin pripravak.
 

pele

Član
Tu od
23 Kol 2010
Poruka
793
organska poljoprivreda

@ chickenlover predivna ti mrkva daj pojasni, da te citiram, principe organskog uzgoja mislim da ti nešto znaš što ja očito neznam .

@kemicar -naprimjer gnoj od peradi bi bio najpogodniji (mislim) za takav pripravak samo koji omjer voda-gnoj .
Pokušao sam svojedobno gnojiti đebrom od krava direkt pod sadnicu, al brate puno posla, sad je folija pa je to isključeno.
 
K

kemicar

Guest
koliko je preporućena koncentracija hranjiva za doziranje kod zaljevanja?
 
C

chickenlover

Guest
@pele jel ti se svidja? Odmah mi tamo lupaj zvezdice :D:D:D Ok. malo sale, idemo dalje. To sto ti radis je vrlo dobro i odlican pocetak! Doduse, nije sasvim "organski", ko sto rece @kemicar, nego je manje vise "ekoloski" (samo jedna od gradacija), ako su ti krave i svinje jele neorgansku hranu, posebno kakve koncentrate. Ako bi ikad hteo certifikovati proizvod, ili raditi organski naprosto zato sto ti je gust, onda i zivotinje cije gnojivo koristis moraju biti na organskoj ishrani. To je napr. slucaj kod mene, jer gajim i organske pilice i curke, pa im je svo djubre cisto. Uprkos tome, ni ja nisam certifikovala i ko zna kad cu i dal cu, jer je papreno skupo i za sad vise ide na korist drzave nego proizvodjaca.

Obrati samo paznju da ipak neces moci godinama i godinama tako, jer ce ti se kokcidiostatici nagomilati u zemlji (odnosno nusprodukti njihovog raspadanja). Testiraj ti to povremeno, da vidis gde stojis.

Inace, ima jos dosta bilja koje se moze koristiti kao zastita od napasti i bolesti, a ujedno svaka sluzi i kao djubrivo. Evo male liste:
-Vec pomenuta kopriva (cudotvorac za sve)
-Odoljen (koristi se cela biljka, daje fosfor)
-Pelin (koristi se list)
-Cesnjak (koristi se u otopini)
-Cili paprika (u prahu)
-Papar (u prahu)
-Mesavina maslacka i koprive (odlican fungicid)
-Bosiljak (koristi se list, a dobro ga je imati da raste i okolo naokolo useva))
-Dragoljub (koristi se list)
-Hren (koristi se list, odlican protiv trulezi)
-Kamilica (koristi se cvetna glavica, protiv trulezi i plesni)
-Lavanda (koristi se cela biljka)
-Bazga (koristi se list)
-Buhac (koristi se cvet)
-Gavez (koristi se list, daje fosfor i kalij)
-Kapar (koristi se cela biljka, protiv trulezi)
-Lovor (koristi se list)
-Menta (koristi se list. Uzgred, tamo gde raste mnogo mente zemlja je najcesce nesto kiselija)
-Maslacak (koristi se cela biljka, daje bakar)
-Duhan (vrlo dobar protiv razne gamadi)

Pokusala sam ovo sve navesti na hrvatskom, nadam se da sam pogodila kako se kaze, a ako treba mogu dati i latinske nazive, pa nece biti greske.

Vecina ovih biljaka su takodje odlicni pesticidi (i za po kuci) i same ili u razlicitim kombinacijama teraju muhe, grinje, biljne vasi, mrave, stenice, zohare, buhe, moljce, komarce, paukove, vrtne musice, zelene muhe, vocne moljce, krompirove zlatice, itd, itd.

Sto se tice gnojenja kroz sistem, to ti je lako: uzmes dve VELIKE sake cvrstog, sasvim zgotovljenog gnojiva (od peradi je najbolje), turis u kantu od 10 - 15 litara (plasticnu, nikako metalnu), ostavis ga otvoreno ili samo prekriveno gazom i 2-3 dana to mesas kad god se setis (sto cesce to bolje), onda procedis i tu vodicu "gurnes u sistem". Sad ti izracunaj kolko treba na veliko (kome treba bas velika kolicina, treba da si nabavi pumpu i crevo, pa ukljucis u struju i ono ti gura vazduh unutra ko u akvarijumu). I da znas da je to tako dobro za zalivanje da vise nikad obicnu vodu neces hteti da sipas. A onaj talog sto ostane i njega bacis oko biljaka.

Ovo ti je tehnika sa aerobnim bakterijama (kojima treba dusik da bi se razvijale). To ne smrdi, mirise nekako zemljasto. Imas i sa anaerobnim bakterijama (te se otopine zatvaraju, za razliku od prvih), sto je isto jako dobro, al smrdi ko djavo.

Za mrkvicu sam ja koristila prost stos: sadis red mrkve, red luka, red mrkve, red luka, turis tamo vamo i nesto mirodjije (kapar)...oni imaju sinergijsko dejstvo i medjusobno se stite. Ako neko ne moze tako, uvek mu ostaju gore navedene biljke da sa njima prska i nece biti problema. Naravno, mrkva je takodje zalivana sa malo ovih mesavina. Verovali ili ne, bubu (mislim na one skodljive),nisam videla na 20 metara od svoje plantaze.

Eto toliko za sad, ima se sto stvari za reci, post ce biti ogroman.
 

pele

Član
Tu od
23 Kol 2010
Poruka
793
Ma evo lupam svak čast da si mi bliže izljubio bi te od glave do pete:lol::prayer:
odlično napisno na naški hrvatski dobrano si se potrudila....... mnogo će mi pomoć nagodinu za buće i krastavce..... za sastav zemlje nebrini svake godine druga površina a nakon 4 godine opet prva površina..... neznam što reći super zadovoljan neznam dal si i ti.........
 

abrkili

Aktivni član
Tu od
26 Ožu 2007
Poruka
2,940
Vidim da ovo ide u dobrom smjeru.I drago mi je zbog toga.

Ali nemojte zaboraviti da je i gnojidbom sa stajskim gnojivom moguće zagaditi usjeve,jer prejakom gnojidbom u biljke ulaze veće količine nitrata i nitrita,pa one tada postaju opet zagađene.Treba to bit u normalnom omjeru i onda je to organska i ekološka proizvodnja.
To je samo moja mala opaska...
 
C

chickenlover

Guest
Ma evo lupam svak čast da si mi bliže izljubio bi te od glave do pete:lol::prayer:
odlično napisno na naški hrvatski dobrano si se potrudila....... mnogo će mi pomoć nagodinu za buće i krastavce..... za sastav zemlje nebrini svake godine druga površina a nakon 4 godine opet prva površina..... neznam što reći super zadovoljan neznam dal si i ti.........
Ja sam prezadovoljna da ima ovoliko odziva, zaista nisam ocekivala, al ovo je super. I nista ne brini o trudu, ja bih o ovome mogla ceo dan.

@abrkili, opaska ti je na mestu, zato sam i rekla da se moraju postovati izvesni PRINCIPI, ali tema je tek krenula pa cemo i o svemu tome.

Za sad jos samo jedna napomena, dok ne zaboravim: svinjsko gnojivo nije preporucljivo u organskoj i generalno eko-proizvodnji. Kao sto nije ni od kera i macke, a od coveka moze. Kinezi to praktikuju vec stotinama godina.

Kad budete raspolozeni za recepte za ultra brzi i kvalitetni kompost, samo recite.
 

pele

Član
Tu od
23 Kol 2010
Poruka
793
organska poljoprivreda

@abrkili kako kaže @chickenlover opaska je na mjestu, eto zato i pitam koliko bi čega trbalo da nebude previše..... iz iskustva znam da ni pripravak koprive namožeš stalno koristit iz dana u dan .
@chickenliver za recep pričekej do proljeća bum sve zaboravio.
Ajd idemo malo o tome kako sada u jesen pripremiti površine za sjetvu u proljeće, kako se eventualno riješiti kemikalija iz zemlje poslije špricanja..... mislim da je to sada prije za uraditi dok ne počnu fešte "martinje" i ostali blagdani kad smo samo za :partyman::partyman: :drinkers::drinkers:
 
C

chickenlover

Guest
@abrkili kako kaže @chickenlover opaska je na mjestu, eto zato i pitam koliko bi čega trbalo da nebude previše..... iz iskustva znam da ni pripravak koprive namožeš stalno koristit iz dana u dan .
@chickenliver za recep pričekej do proljeća bum sve zaboravio.
Ajd idemo malo o tome kako sada u jesen pripremiti površine za sjetvu u proljeće, kako se eventualno riješiti kemikalija iz zemlje poslije špricanja..... mislim da je to sada prije za uraditi dok ne počnu fešte "martinje" i ostali blagdani kad smo samo za :partyman::partyman: :drinkers::drinkers:
Znas kako, ako ces na prolece, kasno ti je tad da pocnes sa spravljanjem komposta. Za svaku turu treba 6 nedelja, bolje ti je da nagomilas do tad, pa imas spremljeno i miran si. Ne znam koliku povrsinu imas nameru da tretiras?

Sto se tice pripreme zemlje, ja radim no-till, ne znam da li ti to odgovara?

A u vezi resavanja hemikalija iz tla, ne mozes ti to izvuci rukom il necim automatski ponistiti. Nego tretiras zemlju kao za organski, prodjes "tranziciju", ono sranje ode u dublje slojeve i to ti je to.
 

mtd001

Moderator
Osoblje foruma
Tu od
20 Svi 2010
Poruka
3,652
A zasto ne svinjski gnjoj,mislim,hranimo ih bučama,kuha se krumpir,blitva itd. i naravno zoblju kukuruz i ječam?
 
$(function() { var unit = $('.samCodeUnit[data-position="container_sidebar_below"]'); var stickyPoint = 0; function isSidebar() { return window.matchMedia('(min-width: 900px)').matches; } if (unit.length && isSidebar()) { $(window).scroll(function() { var unitScrollOffset = unit.offset().top; var scrollTop = $(document).scrollTop(); if (unitScrollOffset - scrollTop<= 0 && stickyPoint == 0) { unit.css({position: 'fixed', top: $('.p-nav').height() + 10, width: 'auto'}); stickyPoint = scrollTop; } else if (stickyPoint >= scrollTop) { unit.css({position: '', top: '', width: ''}); stickyPoint = 0; } }); } $(window).resize(function() { if (!isSidebar()) { unit.css({position: '', top: '', width: ''}); } }); });
Na vrh