Ipak smo bar malo pokrenuli raspravu na temu gnojidbe pšenice, koja je uz ostale agrotehničke mjere (izbor sorte, kvaliteta sjemena, borba protiv korova i dr.) ključna u postizanju visokih prinosa. Pa čak i onih od 10 t/ha i više ako treba
.
Međutim, za 10 t/ha treba priču vratiti na početak, a to je kvaliteta položaja/tla za uzgoj pšenice. Ukoliko gledamo šire područje Slavonije kao glavno područje uzgoja pšenice, već na "prvu loptu" primjećuje se velika raznolikost tipova tala; od zapadne Slavonije i Posavine, gdje dominiraju teška, hladna, glinovita tla (pseudogleji, epigleji i sl.) gdje je postizanje i 5 t/ha vrlo, vrlo visok prinos, do krajnjeg istoka, Baranje i černozema, gdje bi svi koji postižu manje od 8 t/ha trebali plaćati penale. :blackeye.
To je hrvatska zbilja o proizvodnji pšenice.
Znači, osim kemije (gnojidbe) na moguću visinu prinosa utječe i fizika (voda, količina gline) tla.
Međutim, tehnologija je tu da pomogne, i stoga bi je trebalo koristiti.
Vraćamo se na startnu gnojidbu (kasnije može i na prihranu). Prvi utisak je skupo. Mala vreća, puno kuna !
Na slikama prije, napravljena je usporedba standardnog fosfora i posebno formulirane molekule.
I nedvojbeno je iskoristivost formuliranog fosfora vrlo visoka; od 80-100%, dok standardni fosfor u ovom dijelu priče, ima iskoristivost manju od 10%, u praksi često na nivou od 1%. :supris:
Gdje će se očitovati prednost takve gnojidbe?
U rastu korijena prije i tijekom zimskog perioda.
Naime, usvajanje fosfora je gotovo blokirano kada temp. tla padne ispod 13 C (o ovome nema rasprave, sva sila istraživača se slaže u tome).
I što se događa?
Sjemenka proklije, biljčica počinje rasti, međutim kako su temperature zraka niske (niže nego tla) nadzemni rast je usporen. S druge strane, temp. tla još nisu ispod 5 C i korijen je i dalje aktivan. Međutim, da bi imao intenzivan rast (što veći volumen) mora usvojiti hraniva, ali samo ona koja su dostupna. A toga je nažalost malo. I tako biljka, dočeka kraj zime sa vrlo malim volumenom korijena.
E sada je zrak topliji od tla i počinje nadzemni rast. Biljka bi trebala jače krenuti (i bolje iskoristiti svaki stupanj temperature) ali je kretanje slabije.
Zašto?
Jer rast nazemnog dijela nije u ravnoteži sa volumenom korijena i hranivima koje on može usvojiti za intenzivni porast.
Da bi pšenica postigla dobar i visoki prinos, mora maksimalno iskoristiti svaki stupanj temperature/topline koje ima na raspolaganju.
Što je sa startnom gnojidbom?
Budući da je fosfor iz takvog gnojiva dostupan do temp. od 6 C, korijen raste puno duže vrijeme (u zimama koje nisu jako hladne, raste skoro bez prekida).
Krajem zime volumen korijena je vrlo velik (u odnosu na klasičnu gnojidbu) i porastom temperature zraka, kreće rast nadzemnog dijela.
Sada tu nema prekida u rastu i stvaranju asimilata, jer dobro razvijeni korijen (a hraniva može crpiti samo tamo gdje korijena ima) dobro opskrbljuje biljku, i porast se odvija bez prekida.
U konačnici, takva biljka je u svom vegetacijskom ciklusu stvorila 10-30% (u nekim uvjetima čak i 50%) više asimilata, koji se kasnije direktno očituje na visinu prinosa.
Naravno, priča nije samo u gnojidbi; potrebno je i ostale agrotehničke mjere provesti kvalitetno, i prinos definitivno ide gore.
Greška u praksi koju sam često nalazio je bila neadekvatna prihrana dušikom.
Što se zapravo događalo?
Kada je proizvođač vidio bolji porast biljke u proljeće, samostalo je zaključio da je ta biljka dobro opskrbljena i kako joj nije potrebno više toliko dušika u prehrani. I dobro razvijena biljka (i korijen i list) je u travnju počela gladovati, i kasnije intervencija dušikom više nije pomogla.
I naravno, da onda startna (skuplja) gnojidba nije dala očekivani učinak.
Naravno da nije niti mogla.
Njezin glavni cilj je razvoj korijena i samim time veći potencijal usvajanja hraniva.
Direktno, ukoliko nije praćena odgovarajućom prihranom, NEMA rasta prinosa.
Sama za sebe, svoju ulogu završava početkom proljeća. :rolleyess:
p.s. Praktični test za provjeru učinka startne gnojidbe je usporedba volumena korijena na biljakma do proljetnog perioda. Čupanjem iz tla, dobro se može uočiti razlika u volumenu korijena i samom učinku gnojidbe.
p.s.s. Gnojidba pšenice je vrlo kompleksna, i za vrhunski učinak, malo je prostora u jednom postu za opisivanje.