PŠENICA sjetva-žetva, 2011.-2012.-2013-2014

[ivanz]

jesu li ta gnojiva bolja od onih iz kutine?

 

[bobostar]

jesu li ta gnojiva bolja od onih iz kutine?

Petrokemija u svom proizvodnom programu nema (bar za sada) tzv. startnih gnojiva.
Fosfor u NPK gnojivima (i Petrokemije ali i ostalih proizvođača) je standardni superfosfat (sa svim prije spomenutim problemima).
Tzv. "startna" gnojiva su druga tehnologija, i u načelu nisu usporediva.

p.s. Osim mikrogranuliranih, postoje i tekuća startna gnojiva, tako da je izbor (van HRV) gnojiva dosta širok.
p.s.s. Za sada u HRV su dostupna samo ona dva prije navedena
p.s.s.s. Glavna poanta startnih gnojiva je: 10X manja količina nego standardna gnojiva; 10X veća iskoristivost

:gitarist:

 

[cabage]

Sa ovim se slažem, no trošak je i dalje prevelika stavka. Ako ovo i jest dovoljno fosfora za start, treba svejedno još onaj dio za cijelu vegetaciju a i kalij. Uz cijenu pšenice od 1,00 kn definitivno se ne isplati toliko ulagati.
Da bi se dobio prinos od 7 t/ha, barem kod mene, potrebno je cca:
-oranje............................... = 700,00
-priprema i sjetva................. = 500,00
-400 kg 7-20-30..... x 4,65 kn = 1.860,00 kn
-300 kg KAN .......... x 2,20 kn = 660,00 kn
-300 kg sjeme........ x 2,52 kn = 756,00 kn
-zaštita od bolesti 2x 250,00 kn = 500,00 kn
-kombajniranje.................... = 700,00

Ovdje je ukupni trošak od 5.676,00 kn bez da su uračunate operacije prskanja i prihrane, transport do silosa i zakup zemljišta koji iznosi 1.750,00 kn. Zakup sam računao pod poticaj, tek ti nešto ostane. I sve to ne garantira prinos od 7 tona. Meni su divlje svinje prerovale već dva hektara, još nije pšenica ni nikla.
Na sve to utrošiti još dodatnih 500 i više kuna postavlja veliki upitnik rentabilnosti proizvodnje. Možda na površinama od 20 i više hektara, za manje proizvođaće u biti i nije da proizvode pšenicu, no i mi moramo nešto sa zemljom uraditi.
Imam jedno pitanje u vezi primjene takvih gnojiva. Je li bilo pokusa, pouzdanih naravno, koji bi pokazali razliku u prinosima u odnosu na standardnu prihranu?
Što se tiče umostarta mogu reči da ima učinka, jer prijatelj je stavljao pod šečerac i bio prezadovoljan, no to su ipak isplativije kulture. Ja sam ove godine za pokus na paprici uzeo glucohumat MicroStart G10 http://www.glucohumat.com/proizvodi/arsotiman.aspx i na sreću napravio pokus prije sadnje na 10-ak biljaka. Uz preporuku da ga stavljam diraktno pod presadnicu sve su biljke gadno stradale, palež lista i zakržljalost. Oporavile su se kasnije no nisu bile kao ostatak koji nije bio tretiran ovim gnojivom. Žao mi je ovakve reklame, no to je preskup posao da bi se čovjek učio na vlastitim greškama.

 

[ajkula]

sve je rečeno o tim gnojivima ok i ona iz kutine su ok ali kao što kolega cabage kaže matematika ne laže,e pa ja bih volio vidjeti nekog eminentnog stručnjaka gdje sad uštedjeti a usput i povečati prinos po jedinici površine,jer sad po nekom svjetskom prosjeku najjačih podiže se prinos na 10 t po hektaru ali nitko nije objasnio kako,osobno sam ove jeseni posijao 7 rali pšenice i na prolječe još ide 3 rali jarog ječma,meni je žito potrebno radi slame jer kod nas u okolici je puno stoke i nemožeš je nači u blizini a do slavonije bi me put koštao više nego sama sjetva,tako da sa svojom gnojidbom mogu dobiti od 6.7 t na hektarartyman:

 

[bobostar]

Ipak smo bar malo pokrenuli raspravu na temu gnojidbe pšenice, koja je uz ostale agrotehničke mjere (izbor sorte, kvaliteta sjemena, borba protiv korova i dr.) ključna u postizanju visokih prinosa. Pa čak i onih od 10 t/ha i više ako treba.
Međutim, za 10 t/ha treba priču vratiti na početak, a to je kvaliteta položaja/tla za uzgoj pšenice. Ukoliko gledamo šire područje Slavonije kao glavno područje uzgoja pšenice, već na "prvu loptu" primjećuje se velika raznolikost tipova tala; od zapadne Slavonije i Posavine, gdje dominiraju teška, hladna, glinovita tla (pseudogleji, epigleji i sl.) gdje je postizanje i 5 t/ha vrlo, vrlo visok prinos, do krajnjeg istoka, Baranje i černozema, gdje bi svi koji postižu manje od 8 t/ha trebali plaćati penale. :blackeye.
To je hrvatska zbilja o proizvodnji pšenice.
Znači, osim kemije (gnojidbe) na moguću visinu prinosa utječe i fizika (voda, količina gline) tla.
Međutim, tehnologija je tu da pomogne, i stoga bi je trebalo koristiti.

Vraćamo se na startnu gnojidbu (kasnije može i na prihranu). Prvi utisak je skupo. Mala vreća, puno kuna !
Na slikama prije, napravljena je usporedba standardnog fosfora i posebno formulirane molekule.
I nedvojbeno je iskoristivost formuliranog fosfora vrlo visoka; od 80-100%, dok standardni fosfor u ovom dijelu priče, ima iskoristivost manju od 10%, u praksi često na nivou od 1%. :supris:

Gdje će se očitovati prednost takve gnojidbe?
U rastu korijena prije i tijekom zimskog perioda.
Naime, usvajanje fosfora je gotovo blokirano kada temp. tla padne ispod 13 C (o ovome nema rasprave, sva sila istraživača se slaže u tome).
I što se događa?
Sjemenka proklije, biljčica počinje rasti, međutim kako su temperature zraka niske (niže nego tla) nadzemni rast je usporen. S druge strane, temp. tla još nisu ispod 5 C i korijen je i dalje aktivan. Međutim, da bi imao intenzivan rast (što veći volumen) mora usvojiti hraniva, ali samo ona koja su dostupna. A toga je nažalost malo. I tako biljka, dočeka kraj zime sa vrlo malim volumenom korijena.
E sada je zrak topliji od tla i počinje nadzemni rast. Biljka bi trebala jače krenuti (i bolje iskoristiti svaki stupanj temperature) ali je kretanje slabije.
Zašto?
Jer rast nazemnog dijela nije u ravnoteži sa volumenom korijena i hranivima koje on može usvojiti za intenzivni porast.
Da bi pšenica postigla dobar i visoki prinos, mora maksimalno iskoristiti svaki stupanj temperature/topline koje ima na raspolaganju.

Što je sa startnom gnojidbom?
Budući da je fosfor iz takvog gnojiva dostupan do temp. od 6 C, korijen raste puno duže vrijeme (u zimama koje nisu jako hladne, raste skoro bez prekida).
Krajem zime volumen korijena je vrlo velik (u odnosu na klasičnu gnojidbu) i porastom temperature zraka, kreće rast nadzemnog dijela.
Sada tu nema prekida u rastu i stvaranju asimilata, jer dobro razvijeni korijen (a hraniva može crpiti samo tamo gdje korijena ima) dobro opskrbljuje biljku, i porast se odvija bez prekida.
U konačnici, takva biljka je u svom vegetacijskom ciklusu stvorila 10-30% (u nekim uvjetima čak i 50%) više asimilata, koji se kasnije direktno očituje na visinu prinosa.
Naravno, priča nije samo u gnojidbi; potrebno je i ostale agrotehničke mjere provesti kvalitetno, i prinos definitivno ide gore.

Greška u praksi koju sam često nalazio je bila neadekvatna prihrana dušikom.
Što se zapravo događalo?
Kada je proizvođač vidio bolji porast biljke u proljeće, samostalo je zaključio da je ta biljka dobro opskrbljena i kako joj nije potrebno više toliko dušika u prehrani. I dobro razvijena biljka (i korijen i list) je u travnju počela gladovati, i kasnije intervencija dušikom više nije pomogla.
I naravno, da onda startna (skuplja) gnojidba nije dala očekivani učinak.
Naravno da nije niti mogla.
Njezin glavni cilj je razvoj korijena i samim time veći potencijal usvajanja hraniva.
Direktno, ukoliko nije praćena odgovarajućom prihranom, NEMA rasta prinosa.
Sama za sebe, svoju ulogu završava početkom proljeća. :rolleyess:

p.s. Praktični test za provjeru učinka startne gnojidbe je usporedba volumena korijena na biljakma do proljetnog perioda. Čupanjem iz tla, dobro se može uočiti razlika u volumenu korijena i samom učinku gnojidbe.

p.s.s. Gnojidba pšenice je vrlo kompleksna, i za vrhunski učinak, malo je prostora u jednom postu za opisivanje.

 

[cabage]

Prilično detaljan opis i stvarno ti se zahvaljujem na tome. Da sam ovaj post mogao pročitati prije sjetve vjerojatno bih na jednoj njivi isprobao pa da vidim razliku. Inače nisam skeptik oko ulaganja u poljoprivredu, jer svako dodatno ulaganje donosi neki dodatni profit, bitan je samo omjer na kraju.
Pšenica za mene definitivno nije kultura na kojoj bih računao na neki dohodak, tek popunjavanje rupa u proračunu, no ovaj tvoj post me svakako ponukao na razmišljanje o gnojidbi paprike. Da ne budemo ovdje dosadni ljudima koji ne znaju ništa o paprici, preselimo se tamo.

 

[farmer george]

Pozdrav forumaši! Nov sam na forumu što se tiče pisanja ali već dosta dugo čitam i pratim forum pa i ovu temu. Sjetva je prošla i sad je kasno no u svim ovim postovima nitko nije spomenuo pojavu dušične depresije nakon zaoravanja biljnih ostataka (kukuruzovine) te potrebu za dodatnom gnojidbom u tom slučaju te popravljanje tla.

 

[bobostar]

Pozdrav forumaši! Nov sam na forumu što se tiče pisanja ali već dosta dugo čitam i pratim forum pa i ovu temu. Sjetva je prošla i sad je kasno no u svim ovim postovima nitko nije spomenuo pojavu dušične depresije nakon zaoravanja biljnih ostataka (kukuruzovine) te potrebu za dodatnom gnojidbom u tom slučaju te popravljanje tla.

Što se tiče dušične depresije (blokiranje/trošenje dušika od strane MO radi razgradnje organske tvari) riješava se realtivno "lako".
Stara receptura je 100-150 kg/ha UREA (ovisno o volumenu zaostale biljne mase) i uz pomoć dobrih uvjeta (prije svega vlage i temperature) ne bi trebalo biti problema.
A što ako nema dobrih uvjeta (nedostatak vlage)?:scratch
"Nova" škola preporuča i dodatak mikrobiloških preparata koji će raditi i u lošijim uvjetima; međutim i u dobrim uvjetima, naročito u plodoredu kukruz (kasno skidanje) i pšenica (ozima) ima efekta jer značajno ubrzava razgradnju organske mase (kukuruzovine).
Ukolko je baš sve naopako (kasno skidanje kukuruza, loši klimatski uvjeti, potreba ranije sjetve pšenice) onda se UREA dodaje predsjetveno. Ovo je dosta rizično, pogotovo bez dodatka mikrobiloških preparata, jer zbog mogućih loših uvjeta (naročito temperature) rad MO i razgradanja organske tvari može biti usporena, a onda će pšenica dobiti višak dušika i slabo prezimiti. Malu pomoć može pružiti i predhodno malčiranje ostataka kukuruzovine.
Sve u svemu, slijed plodoreda kukuruz-pšenica je dosta problematičan.

 

[bobostar]

Moje isprike za padobranstvo i oftopičarenje.

Postoji li PK gnojivo u tekućem obliku, koje se deponira zajedno sa sadnjom, recimo krumpira.
Problem krumpira i gnojidbe:

-zahtjeva blago kisela tla, a najčešće su to prilično kisela tla

-kalcifikacija iznad 1000 kg(kamen marčan je po meni najbolji) po ha nije preporučljiva jer izaziva krastavost kod gomolja, a istovremeno blokira kalij

-kad u tu priču dodamo prekid vegetacije zbog visokih temperatura u 7 i 8 mj. te mobilnost kalija imamo problem

Dakle traži se "startno PK gnojivo" ili sl. koje se može prskati u redove tijekom sadnje

Hajde neka administrator to pitanje prebaci u temu "Krumpir", pa ću napisati odgovor.
Da ne bude OF tu kod pšenice. :gitarist:

 

[drmr]

Netko probao sa ovim spricat?
Filon i Logran

http://www.agroklub.com/ratarstvo/primjena-herbicida-u-jesenskom-periodu-cuva-prinose-zitarica/5890/

iskustva?

 

[thompsonzfa]

Kako izgledaju vaše pšenice, kako se drže s obzirom na ovu hladnoću? :scratch Bio sam jučer gledati njive i one što su sijane oko 15. 10. se lijepo zelene i super izgledaju, dok ovo zadnje što smo sijali 29.10. još uvijek stoji odnosno tu i tamo se vidi da je nešto niklo, ali očito su temperature preniske za normalan rast, čini se da je ove godine bolje bilo posijati prije onih kiša i po suhome, barem se za sada tako čini i te pšenice najljepše izgledaju! artyman:

 

[tatar]

a tko zna kakvo vrijeme bude optimalni rok je najbolji ali ima iznimaka .

 

[bobostar]

... ali očito su temperature preniske za normalan rast, čini se da je ove godine bolje bilo posijati prije onih kiša... artyman:

Upravo je to i jedan od razloga više za korištenje startnih gnojiva. Fosfor je tzv. element energije (sastavni dio ATP i ADP molekule), i da bi biljka pšenice rasla i u takvim hladnim uvjetima treba što više energije, a to bez fosfora ne ide.
Možda ne prvu loptu startna gnojiva se čine skupa; ali evo, već prvo "zaostajanje" u rastu; na proljeće možda još i suša... i na kraju prinos mora biti mali.

 

[tatar]

meni ta gniojiva kojih id 20 -30 kg na hektar zvuče ko prodavanje magle , možda sam u krivu ali na dobro opskrbljenom hektaru fosfora ima oko 2000 kg pa sad da će ti 30 kg učinit čudo neznam baš , rezultati pokusa daju do nekih 500 kg veći prinos na boljim tlima ali se drugi kontrolni uzorak ne gnoji ničim što bi nadomjestilo ta turbo gnojiva .
Treba i drugi uzorak pognojiti sa npr 7-20-30 ili sl za istu količinu novca pa vidjet razliku .

 

[bobostar]

meni ta gniojiva kojih id 20 -30 kg na hektar zvuče ko prodavanje magle

Ide isključivo lokalizirano, u zonu sjemena, pa je stoga i doza vrlo mala. Širom bi bila preskupa. A i njihov efekt je upravo u zoni korijena, pogotovo u lošim agroekološkim uvjetima (niska temp., vlaga itd.).

možda sam u krivu ali na dobro opskrbljenom hektaru fosfora ima oko 2000 kg

Slažem se sa tobom (ima u nekim tlima i više) međutim priča je o dostupnom fosforu (na par postova naprijed ima graf o problemima fosfora).

pa sad da će ti 30 kg učinit čudo neznam baš , rezultati pokusa daju do nekih 500 kg veći prinos na boljim tlima

Povećanje od 500 kg je na granici isplativosti. Međutim, i u ranijim postovima sam napisao, startna gnojiva ne jamče porast prinosa. Njihova glavna funkcija je razvoj korijena (naročito u lošim uvjetima), duži "rad" pšenice (fotosintetska aktivnost) a za rast prinosa potrebna je adekvatna dušična gnojidba. Možda se ne slažeš samnom, ali veći volumen korijena, će definitivno usvojiti veću količinu hraniva, i time osigurati veći prinos (naročito hektolitarsku masu).
I da bi priča bila kompletna, nedostaje još bakar (Cu) i cink (Zn).
I tek onda možemo govoriti o porastu prinosa.

Loš auto sa vrhunskim gumama ne čini pobjednički bolid; potrebno je još uložiti u vozača, motor, servisnu ekipu... i tek onda možeš biti prvak. Ako kupiš samo vrhunske gume, teško da češ biti prvak na postolju

ali se drugi kontrolni uzorak ne gnoji ničim što bi nadomjestilo ta turbo gnojiva .
Treba i drugi uzorak pognojiti sa npr 7-20-30 ili sl za istu količinu novca pa vidjet razliku .

Sve rečeno.

p.s. Za pšenicu je kasno, ali ako imaš koji ha za jaru kulturu, možemo dogovoriti i pokus 8)

 

[Gradacac2]

Narode,
kako psenice podnose ovo susno vrijeme ili bolje reci nevrijeme?
Kod mene psenica nije lose ali zato tritikal jos uvijek ceka kisu ili snijeg.
Nadam se da mu ovi mrazevi nece puno naskodit.

 

[BAGERISTA]

Kod nas ni kapi,,,sve posijano niklo,,,,samo da mrazi ne naprave svoje....:?malo kasno sijano,,,ali opet dobro..

 

[drmr]

Kod nas ni kapi,,,sve posijano niklo,,,,samo da mrazi ne naprave svoje....:?malo kasno sijano,,,ali opet dobro..

Bas sad gledam prognozu. Nigdje kise.
Sve me strah kad dodem kuci za Božić kak ce psenica izgledat,ak ce uopce imat sta izgledat :?

 

[Gradacac2]

Kod nas evo dva dana neka lagana kisica pada al se odma i ledi.
Sad ne znam dali ce to sta nastetit ovim biljkama koje tek nicu ili klijaju??
A ja jos bio lijen pa nisam povaljo.

 

[cabage]

Ja sam svoje dio sijao 31. listopada i još nije nikla. Zemlja je suha i ništa joj više ne treba osim snijega od bar 30 cm.