Nakon ovipozicije ispod štita (štit štiti jajašca nakon ugibanja ženke) ženka ugiba, a sredinom lipnja ispod štitova izlaze mlade ličinke. Ličinke odlaze na lišće i na naličju se hrane sisanjem sokova. Mogu se naseliti i na plodovima. U kolovozu kada prestaje kolanje sokova u lišću , odlaze na grane, gdje se najčešće smještaju oko pupova i tu prezime.
Šljivina štitasta uš je periodični štetnik i u nekim razdobljima jako se prenamnožava i čini goleme štete. Nakon 5-10 godina i više kada se ovaj štetnik gotovo ne zapaža, dolaze 2-3 godine vrlo jake pojave i velikih šteta, velik broj stabala propada jer se osuše zbog sisanja milijuna štitastih ušiju kojima su zarežena. Dio stabala propadne zimi od smrzavanja jer je zbog sisanja štetnika u zimu ušao neotporan.
Šljivina štitasta uš ima dosta prirodnih neprijatelja. To su naročito bubamare i ose najeznice, no vrlo je često napada i gljivična bolest Isaria lecaniicola koja zna uništiti i do 90% ušiju.
Osnovna mjera suzbijanja, kao i kod svih drugih štitastih ušiju je zimsko prskanje koje se provodi do bubrenja pupova mineralnim uljima. Vrlo je djelotvorno i kasno zimsko prskanje u vrijeme bubrenja pupova uljnim organofosfornim sredstvima. U toku vegetacije ličinke ovih štetnika mogu se tretirati insekticidima u vrijeme migracije (od lipnja) i kretanja ličink (npr. Rogor 40) i sredstvima na bazi nikotina, ali i drugim sredstvima preporučenim za suzbijanje štitastih ušiju.
Smiljan Sada ste me podsjetili da sam ja nalazio osinja gnijeza na mladim ljesnjacima. Ispada da su ose nestetne?
od dejan.p Kobac, prošle godine sam diplomiro a tema rada mi je bila štetnici lijeske na mom području tako da sam detaljno proučio štetnike lijeske. Nedavno je poslan pregledni rad na tu temu glasiku zaštite bilja pa ako netko to dobiva evo i preporuka...
od karla
Meni ove godine sve u lješnjaku-plantaži izgleda da je mjesec dana uranilo. Npr. krupnoća ploda za ovo doba je iznenađujuća. Dešava se da neke grančice jedva odoljevaju držeći teret. Rodnost je zadovoljavajuća. Istarski i rimski podjednako. Na istarskom, u nekim - rijetkim slučajevima brojim 15 plodova u jednoj čaški, nije sitno već iznad prosjeka krupno. To se vjerojatno neće moći održati do zrelosti jer će zbog težine popadati. Koje je rješenje- ima li kakva zaštita za jačanje grančica, pitanja je malo bezveze ali....nećemo valjda i mi prorjeđivati kao breskvari.
od vuka koje me stvari pate. žute pjegice po listovima na nekim grmovima i neki od štetnika koje sam vidio!
dejan Moje mišljenje je da nema panike... mislim da se radi o herbicidima koji slučajno usljed drift-a (zanošenja) dospiju na list, ako tretirate korove ili netko pored (susjed) nešto šprica desi se da u zračnu struju dospiju kapljice koje se šire okolo.
Jel to ovako izgleda??
Uploaded with ImageShack.us
Ja sam bio ovaj vikend do nasada... Od možda 1000 sadnica ploda ima na recimo 100, s tim da će u 11. mjesecu biti 3 god kak su u zemlji... Većina je rimskog i raste ko lud... Lista ima puno, a na jednoj njivi gdje su najlošiji, nema sadnice da neka gamad nije jela list... Tu mi je nasad blizu šljivika, možda ima nekaj u tome.... Makar i šljive špricam i nisu nekaj bolesne... Nije trebalo kosit, to ću koji drugi vikend... Kad se sve zbroji, ja sam zadovoljan...