• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Uzgoj lijeske

dejan.pfos

Član
Tu od
4 Tra 2011
Poruka
110
Humus - U pravilu kod nas u voćarstvu se sadržaj humusa kreće od 2-4%, a da bih povećali sadržaj za 1% potrebno je 20t ili 2 vagona organske tvari. Prije meliorativne obrade (rigolanja) rasipajte tih 20t po cijeloj površini, a i ne morate jer je u granici kod Vas.

pH - u našim tlima kreće se od pH 5-8. Za voćne vrste kriterij se kreće od 6-7. Vaš je malo povećan, a to i bolje paše lijeski jer bolje uspjeva na tlima neutralne i slabo alkalne sredine pH 7-8, a može podnijeti i veću količinu kalcij-karbonata.

P2O5 fosfor - za lijesku 14mg/100g tla. Izračunao u primjeru.

K2O kalij - lijeskin kriterij je 20-30mg/100g tla. Fali isto ali ćemo nadomjestiti uz korekciju P2O5 izračunatu u primjeru.
Da biste povećali za 1mg sadržaj P2O5 ili K2O treba nam 30kg čistog fosfora ili kalija.

Kalcij Ca - 9-15mg/100g tla.

Magnezija Mg - 10-12mg/100g tla.

Primjer: u Vašem tlu ima 9mg P2O5, a kriterij je 14mg znači 5mg nedostaje. Za svaki miligram moramo uložiti 30kg čistog hraniva, a to je 5x30=150kg čistog P2O5. Ako uzimamo kompleksno mineralno gnojivo formulacije NPK 7-20-30 u toj vreći od 100kg imamo 20kg P2O5. Iz ovog lako zaključimo da je za naše potrebe dovoljno 7 vreća od 100kg (7x20=140kg P2O5) kompleksnog mineralnog gnojiva NPK 7-20-30.
Ako dobijemo veću potrebnu količinu kalija ona će zadovoljit i potrebu za fosforom.

Ostalo je sve OK.

Znači Vi biste trebali samo napraviti meliorativnu gnojidbu kojom treba unijeti potrebno hranivo na cijelu dubinu zakorjenjavanja 0-60cm rigolanjem.
Ostalo Vam je sve OK. Tlo za jesenju sadnju treba pripremiti najkasnije do kraja rujna. Ako se sadi u proljeće (što ne preporučujem zbog suša), tlo se obavezno rigola-ore u jesen, a površina se fino poravna u proljeće, nakon smrzavanja i usitnjavanja gornjeg sloja.
Meliorativnu gnojidbu tla možemo izvoditi na način da se polovica planiranih količina gnojiva prije rigolanja zaore do 20cm, a druga polovica razbaca u trenutku rigolanja (Šoškić, 2006.).


@ostali na temi..... ispravite me ako negdje griješim, a i svako Vaše iskustvo iz vremena podizanja nasada je dobrodošlo....
 
Posljednje uređivanje:

knezo

Novi član
Tu od
18 Lip 2011
Poruka
17
Humus - U pravilu kod nas u voćarstvu se sadržaj humusa kreće od 2-4%, a da bih povećali sadržaj za 1% potrebno je 20t ili 2 vagona organske tvari. Prije meliorativne obrade (rigolanja) rasipajte tih 20t po cijeloj površini, a i ne morate jer je u granici kod Vas.

pH - u našim tlima kreće se od pH 5-8. Za voćne vrste kriterij se kreće od 6-7. Vaš je malo povećan, a to i bolje paše lijeski jer bolje uspjeva na tlima neutralne i slabo alkalne sredine pH 7-8, a može podnijeti i veću količinu kalcij-karbonata.

P2O5 fosfor - za lijesku 14mg/100g tla. Izračunao u primjeru.

K2O kalij - lijeskin kriterij je 20-30mg/100g tla. Fali isto ali ćemo nadomjestiti uz korekciju P2O5 izračunatu u primjeru.
Da biste povećali za 1mg sadržaj P2O5 ili K2O treba nam 30kg čistog fosfora ili kalija.

Kalcij Ca - 9-15mg/100g tla.

Magnezija Mg - 10-12mg/100g tla.

Primjer: u Vašem tlu ima 9mg P2O5, a kriterij je 14mg znači 5mg nedostaje. Za svaki miligram moramo uložiti 30kg čistog hraniva, a to je 5x30=150kg čistog P2O5. Ako uzimamo kompleksno mineralno gnojivo formulacije NPK 7-20-30 u toj vreći od 100kg imamo 20kg P2O5. Iz ovog lako zaključimo da je za naše potrebe dovoljno 7 vreća od 100kg (7x20=140kg P2O5) kompleksnog mineralnog gnojiva NPK 7-20-30.
Ako dobijemo veću potrebnu količinu kalija ona će zadovoljit i potrebu za fosforom.

Ostalo je sve OK.

Znači Vi biste trebali samo napraviti meliorativnu gnojidbu kojom treba unijeti potrebno hranivo na cijelu dubinu zakorjenjavanja 0-60cm rigolanjem.
Ostalo Vam je sve OK. Tlo za jesenju sadnju treba pripremiti najkasnije do kraja rujna. Ako se sadi u proljeće (što ne preporučujem zbog suša), tlo se obavezno rigola-ore u jesen, a površina se fino poravna u proljeće, nakon smrzavanja i usitnjavanja gornjeg sloja.
Osnovnu gnojidbu tla treba izvoditi na taj način što se polovica planiranih količina gnojiva prije rigolanja zaore do 20cm, a druga polovica razbaca u trenutku rigolanja (Šoškić, 2006.).


@ostali na temi..... ispravite me ako negdje griješim, a i svako Vaše iskustvo iz vremena podizanja nasada je dobrodošlo....

Deane hvala puno ,daj mi sad molim te objasni jos oko osnovne gnoidbe tlo je za sad samo izmalcirano. Kad da obavim osnovnu gnoidbu i kakav je postupak
 

dejan.pfos

Član
Tu od
4 Tra 2011
Poruka
110
Ravnomjerno po cijeloj površini budućeg nasada rasipajte mineralno gnojivo koje ćete dubokim oranjem (dubina oko 60cm) ravnomjerno unijeti u tlo. Za jesensku sadnju lijeske duboko se oranje obavlja tijekom ljeta (ljetne vrućine i povremene kiše pospješuju mrvljenje gruda tla), a za proljetnu sadnju (koja nije preporučljiva) duboka obrada se može obaviti od ljeta sve do zime ako to dopušta vlažnost tla.
 
Posljednje uređivanje:

knezo

Novi član
Tu od
18 Lip 2011
Poruka
17
Ravnomjerno po cijeloj površini budućeg nasada rasipajte mineralno gnojivo koje ćete dubokim oranjem (dubina oko 40cm) ravnomjerno unijeti u tlo. Za jesensku sadnju lijeske duboko se oranje obavlja tijekom ljeta (ljetne vrućine i povremene kiše pospješuju mrvljenje gruda tla), a za proljetnu sadnju (koja nije preporučljiva) duboka obrada se može obaviti od ljeta sve do zime ako to dopušta vlažnost tla.

Izvini kaj vas gnjavim ,ali nije mi bistro posto ste u predhodnom postu napisali da osnovnu gnoidbu radim u dvije faze a sad velite da nanesem ravnomjerno i zaorem na 40 cm.
 

dejan.pfos

Član
Tu od
4 Tra 2011
Poruka
110
Ako biste radili meliorativnu gnojidbu u 2 navrata, onda u prvom navratu pola količine gnojiva zaorite na 20cm, a prilikom rigolanja preostalu drugu polovicu na 60cm. Tako sam i napisao. Samo u drugom je greškom napisano 40 umjesto 60cm.
Osnovna gnojidba isto greškom, krivo, krivo...isprika sad je sve ispravlljeno..
 

knezo

Novi član
Tu od
18 Lip 2011
Poruka
17
Ako biste radili meliorativnu gnojidbu u 2 navrata, onda u prvom navratu pola količine gnojiva zaorite na 20cm, a prilikom rigolanja preostalu drugu polovicu na 60cm. Tako sam i napisao. Samo u drugom je greškom napisano 40 umjesto 60cm.
Osnovna gnojidba isto greškom, krivo, krivo...isprika sad je sve ispravlljeno..

Znaci samo obavim meliorativnu gnoidbu u dvije faze i to je to. Dali je potrebno stavljati stajnjak prilikom sadnje?
 

dejan.pfos

Član
Tu od
4 Tra 2011
Poruka
110
Ja neznam kako niste dobili preporuku na osnovi analize tamo bih trebalo sve pisati koliko, čega, šta, čak navode i postupak unošenja ... ja bih Vam najbolje preporučio da napravite novu po ovom uzoru da nekomplicirate.



Uploaded with ImageShack.us
 

knezo

Novi član
Tu od
18 Lip 2011
Poruka
17
Dobio sam preporuku ,ali za vinograd posto sam razmisljao da zemlju dam u najam pa je zainteresirani radio analizu za vinograd.
 

Smiljan

Aktivni član
Tu od
5 Ruj 2007
Poruka
1,840
KOBAC taj herbi (mikroraspršivač) koji koristiš za herbicide, kako si zadovoljan s njim i koji točno imaš, gdje kupljen, cijena.
Da li je to taj sistem da staviš manje vode u prskalicu s herbicidom pa moraš manju količinu nositi na leđima ili nešto drugo?
dobro došli svi novi i s iskustvom i bez njega. Ovi što nešto znaju nek nas prosvijetle, dobrodošla sva iskustva

U ocekivanji kobca da kaze ;) pravorijek, evo linka gdje se malo raspravljalo o herbiju

http://www.poljoprivredni-forum.com/showthread.php?t=17222&highlight=herbi

(ja sam svojedobno bio zainteresiran za nabavku, ali sam privremeno odustao. Tada sam razmisljao o tretiranju njiva prije sadnje,a ali kada sam izracunao koliko bih glifosata morao kupiti odustao sam. Sada se ;) naravno razmislja o herbicidnom pojasu. Ne zove se bez vraga tako kako se zove)
 
R

rkrajcic

Guest
Kobac! Stavljam 0,5 dcl dikocida na 10 l vode od samog početka i nemam nikakvih negativnih iskustava.Što se tiče nasada biti će uskoro i slike (ako svladam postavljanje).Sama gnojidba prije sadnje je kod mene bila (po kem.an. tla) 40t stajnjaka+1000 kg 7,20,30.U nedostatku stajnjaka bacio sam samo mineralno gnojivo i duboko zaorao.Prije 3 godine sam odmah do starog nasada posadio još jedan nasad te zaorao samo stajnjak.Razlika je drastična u korist stajnjaka tako da sam stari nasad zadnje 2 godine gnojio samo sa stajnjakom-Sve skupa sam u dvije g bacio oko 120 t na hektar i prezadovoljan sam jedino sto je bilo puno posla.Rezultat svega je tamno zelena krošnja i krupan plod.Što se tiče Matijevića on je veći dio firme prepustio Agrokoru a vlasnik PP Orahovice je koliko ja imam informacije M san grupa.
U prošli sam četvrtak prskao insekticidom u uvjerenju da je to sve za ovu godinu kad eto zla;odem jučer do voćnjaka kad imam što vidjeti: sami vrhovi krošanja na istarskome pojedeni svojih 30-50cm i to mladi listovi.prvi dojam je bio da su gusjenice.To su mislili i oni kojima sam pokazao granu poslije napada međutim u 15 m rubnog pojasa nema nikakve, baš nikakve gamadi a listova pojedenih brdo.Tek ušavši dublje u nasad naletim na rojeve nekih buba za koje sam kasnije shvatio da se zovu Zlatna Mara.Kako sam kasnije saznao to su kornjaši te mi u 6-7 ljekarni nisu dali ikakav koristan savjet.
Raspitujući se došao sam do informacija da bi im mogli naškoditi inekticidi protiv krumpirovih zlatica tako da čekam veče da idem prskati gamad.
gdje ih ima više procjenjujem da ih ima i 20-tak po stablu,veličine su 10-15mm,metalik zelene su boje i vrlo brzo brste listove.
Za sada toliko.
 

dejan.pfos

Član
Tu od
4 Tra 2011
Poruka
110
@rkrajcic....malo mi je to čudno za zlatne mare pošto se one inače hrane cvjetnim pupovima i cvjetovima, a buše i duboke rupe u plodovima, često parazitiraju cvjetove ruža. Izgleda da su se masovno namnožili.
 

KOBAC

Član
Tu od
13 Svi 2008
Poruka
419
evo par rječi o herbiju!

zove se herbi 4 košta 1.000kn. firma agra iz čakovca! stroj ubija do bola od jednostavnosti i efikasnosti ( klanjam se do poda izumitelju, ustvari i nije neki izumitelj nego je zbrojio 2-3stvari
i složio u jednu) ukratko poprskaš sa 20l vode ( 4 spremnika od 5l ) i 1,5l sredstva 1 Ha voćnjaka. sliku ste vidjeli. ostanu trake širine 1-1,5m. malo se još učim, ali definitivno nije bačen novac. prednosti ne trebaš puno vode, lagan ( 5l / kg ), ima baterije i mali motorić koji raspršuje otopinu i štedljiv.

mane su: ne znaš što radiš ( ne vidi se mlaz koji prska ) pa šetaš " bez veze ", i dosta vjetar
zna praviti problem kod prskanja, različito sredstvo drugačiji protok ( nije isto prskati sa herbokorom ili sa boom ef. ).

uglavnom mane su beznačajne i dobra je pomoč u voćnjaku. ako nekog još nešto zanima neka pita ja ču pomoči ako znam.

što se tiče prihrane preko lista dodajem iz nekoliko razloga. prvo nije skupa i može se miješati sa ostalim sredstvima ( profert mara 100-200kn 10l, ili folifertil nekakav, a i nakon konzultacija po lijepoj našoj dolazi u obzir i megagrin ), pa kad prskam jedno samo još dodam i prihranu. drugo to mu dođe kao nekakva brza pomoć voćki kada u nekim razvojnim fazama ne stigne uzeti hranjivo iz zemlje ( suša, itd ). u folifertilima ima nekih elemenata ( bor, željezo, idr ) kojih nema u " zemljanim " gnojivima.

mislim da je to posebno dobro dodavati u mladim nasadima ( dok ne ojačaju ) jer kad nam " šuma" naraste teško ćemo to prskati kako bi trebali jer sredstva uopće nisu jeftina! i još jedna stvar što mislim da je bitna, svi štetnici navale prvo na jadan list, pa mu malo dodaš nekih vitamina da jadan to lakše preboli ( kao kad se porežeš, prvo dezinfekcija rane pa onda ako ne pomogne, ide antibiotik ) to je koliko ja znam a za drugo treba malo prolistati literaturu sa PFa ili da dejanpfos malo nešto progugla

takođe možda bi bobostar moga nešto više reći o toj temi!

što se tiče količine i procjene jednostavno uvijek ubacim prihranu ( ako ne zaboravim ) a preporuke su kad krenaš u 4-5 navrata možeš dodavati svakih 15 dana. s obzirom da mi imamo
3-4 prskanja u ciklusu svibanj-srpanj, mislim da ne mogu s tim pretjerati nisu to velike količine, a trošim za sada 2-3 atomizera
za cijeli nasad ( 900l max po tretmanu / 5ha )

cipiripiji je naveo dobar program za prskanj. naveo je tri prskanja svibanj/srpanj. treba malo potražiti u sarim postovima i vidjeti što i kako prska!
 
Posljednje uređivanje:
R

rkrajcic

Guest
@rkrajcic....malo mi je to čudno za zlatne mare pošto se one inače hrane cvjetnim pupovima i cvjetovima, a buše i duboke rupe u plodovima, često parazitiraju cvjetove ruža. Izgleda da su se masovno namnožili.

I meni to nije jasno pošto ih sad prvi puta vidim u životu,međutim jedino njih ima na stablima i to se nalaze na samom vrhu. Vidjeh gdje jede list i to jede od ruba prema sredini lista hodajući unazad.Inače ih se ni ne primječuje dok se ne zadrma stablo.Puni su nekakve bijele mase koja čim ih malo stisnem iz
lazi iz njih.No kako god bilo ja sam većeras prskao.
 

dejan.pfos

Član
Tu od
4 Tra 2011
Poruka
110
Trebali ste ih uslikat, a i meni bih pomogli za moje buduće obrazovanje i to je još na lijeski ako kasnije nađete kojeg uslikajte svakako ako nije problem....gledam po literaturi preporuča se mehaničko sakupljanje ili primjena insekticida u masovnoj pojavi.
 
I

Ivek2907

Guest
novi...

pozdrav svim forumašima...
i veliko hvala!
moram reći da sam zahvaljujući vama saznao puno informacija koje su me mučile s obzirom da ove jeseni planiram krenuti s nasadom na nekih malo više od ral...
radi se o poljoprivrednom zemljištu na kojem se već godinama izmjenjuju kukuruz, pšenica, ječam...
zanima me ima li netko od vas forumaša prodaju sadnica? ili koji od rasadnika preporučujete?

još jednom veeeeeliko HVALA!
 
R

rkrajcic

Guest
Dejane, bio sam večeras u voćnjaku i stanje je nepromjenjeno,osim što na listovima i na zemlji ima izmeta da nisam mogao vjerovati.Sreća je u tome da ne zimu planiram veliko prorjeđivanje a te grane mislim svakako odstraniti.Teško ih je uslikati na djelu jer su u vrhu pa se sa zemlje ne vide ali sam ipak jednog slučajno uslikao.Evo i malo
slika;http://imageshack.us/photo/my-images/703/p1010388.jpg/
http://imageshack.us/photo/my-images/16/p1010405m.jpg/
ovo su slike nasada 10 god...
http://imageshack.us/photo/my-images/585/p1010389b.jpg/
http://imageshack.us/photo/my-images/822/p1010391r.jpg/
istarski i rimski
http://imageshack.us/photo/my-images/840/p1010406b.jpg/
http://imageshack.us/photo/my-images/860/p1010400z.jpg/
http://imageshack.us/photo/my-images/823/p1010403op.jpg/
http://imageshack.us/photo/my-images/402/p1010404s.jpg/
to su mladi posađeni u studenom 2008
http://imageshack.us/photo/my-images/806/p1010396s.jpg/
a ovo je gamad na djelu.
Boja je nametnika je takva ispala radi odbljeska uzivo su zeleni.
 

dejan.pfos

Član
Tu od
4 Tra 2011
Poruka
110
Da, pa i kažem da se preporuča mehaničko sakupljanje... probajte ih stresti pa ih kupiti i uništavati ako već insekticidi nisu učinkoviti.... hvala za fotografiju
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,556
@rkrajcic....malo mi je to čudno za zlatne mare pošto se one inače hrane cvjetnim pupovima i cvjetovima, a buše i duboke rupe u plodovima, često parazitiraju cvjetove ruža. Izgleda da su se masovno namnožili.
Mislim da nisu zlatne mare, već nekakv njihovi "mini klon". Šala mala.
Ma isti su zlatnim marama, ali su mini izdanje (imao sam ih ove godine na više kultura). Ali, udario sam ih Beta Baytroid-om, oko 0,1% (dupla doza) i nema ih više (budući da su u velikim nakupinama, nije bilo potrebno sve prskati, već samo njih direktno; fini mlaz, da ne ne uplaše; i oko njih).
 

KOBAC

Član
Tu od
13 Svi 2008
Poruka
419
rkrajcic jel dikocid nešto slično kao deherban samo od herbosa? imam jjoš par pitanja

po čemu ti se stajnjak bolji pokazao od 7/20/30! jel zbog boljeg napredovanja stabala u mladom voćnjaku ( t je stajnjak apsolutni car ), ili daje bolju rodnost ( tonažu ) u starom? tj. da li je stari voćnjak, da bi povećao prinos, bolje gnojiti stajnjakom ili "sedmicom".

takvu bubu sam imao lane u svom nasadu! mislio sam da je to gusjenica napravila, ali po ovim
tvojim slikama, bit će da je to ta bubalistojed napravila. jedno manje stablo mi je oglocala do "kosti" i to u 10mj prije nego je list otpao. stablo je izgledalo, izdaleka, kao da ga je nekakva paučina prekrila dok ne priđeš bliže i vidiš da je list oglodan. ali nije bilo veće štete nego na jednom stablu i ove godina nisam primjetio takvo što, a nisam ni tretirao sa ničim!

činimi se da si formirao nasad nešto kao nisko stablo! ili je grm? dosta gusto sve izgleda na slikama pa nisam skužio! koliki si prinos imao po Ha u 10toj godini?

jesi istočni ili zapadni slavonac?

svašta me zanima, a vjerujem i sve ostale? jedva čekamo da se neko novi pojavi na forumu da nam ne "umre" tema, a tek sad če nam forum trebati zbog lakšeg plasmana!
 
R

rkrajcic

Guest
Mislim da nisu zlatne mare, već nekakv njihovi "mini klon". Šala mala.
Ma isti su zlatnim marama, ali su mini izdanje (imao sam ih ove godine na više kultura). Ali, udario sam ih Beta Baytroid-om, oko 0,1% (dupla doza) i nema ih više (budući da su u velikim nakupinama, nije bilo potrebno sve prskati, već samo njih direktno; fini mlaz, da ne ne uplaše; i oko njih).

To mi je rezervna opcija.Za sada sam cijeli voćnjak poprskao sa Actarom(sistemik koji kola kroz sve dijelove biljke).Jedino neznam koliko mu treba da počne djelovati.Hvala na savjetu!
 

Najnoviji postovi

Na vrh