Uzgoj lijeske

[nenad]

...... sa uputstva na SIGNUM-u
lijeski i orahu


•sive pjegavosti lista u količini 1,0 kg/ha. Tretiranje započeti početkom razvoja listova.
Dopuštene su maksimalno dvije primjene u vegetaciji
Dok savjetodavna navodi tretirati krajem 5. mjeseca.

Lijeska cvjeta prije listanja i zaštitu od ovih bakterioza bi onda trebalo obaviti u punoj cvatnji po ovome izgleda nekim drugim sredstvom u tu svrhu npr. tebukonazol. a mi se u to vrijeme vrtimo sa bakrenim preparatima što je opet po ovome zakašnjela priča koja treba da se dogodi još ranije.
Dakle neki orjentacijski plan bi bio nakon berbe bakar 1x, kad otpadne sve lišće opet bakar 1x, u punoj cvatnji tebukonazol 1x, za 14 dana tebukonazol 1x, kod prolistavanja signum 1x, za 14 dana signum opet, krajem 5. mjeseca signum 3. put. (može i ne mora zavisi od godine ako je suho možda ne) A kombinirati ovo sa insekticidom od pojave prvih plodova (stjenica i ljeskotoč), gusjenica također dolazi u redovitoj zaštiti. Sada još ova količina signuma kod nas je preporuka 1 kg/ha, a na talijanskom linku stavljeno je 33,4g/100 l to je sadržaj aktivne tvari sa signuma pa nije valjda da stavljaju 1kg/100 l.??!! Molim komentar!!!

Au Karla Signum sadrzi 334g aktivne materije ,tako da su bili jako precizni i tacni-1kg na 1000l ,tj. po hektaru.
Sto se tice prskanja Italijani nikada ne prskaju u vreme cvetanja, to je kod njih neko pravilo.
Ja sam po tom sto sam uspeo iscupati isao ove godine prvi put sa bakrom u prvoj polovini aprila i onda jos posle 15-tak dana jos jednom, naravno sa redukovanim dozama bakra.
Taman kada se to obavi krece maj mesec i pravo vreme za ta 4 tretmana sa fungicidima.Treba krenuti prvo sa tebukonazolima.U sve te tretmane treba ukljuciti i insekticide i eventualno neku prehranu preko lista.Meni se ovo pokazalo ucinkovito ,pogotovo po pitanju prevremeno prazno opalih.Prakticno ih nisam imao.
Naravno tretmani sa bakrom posle berbe i po opadanju listova-obavezno.
Mislim da su sve te bakterioze polsedice slabog koriscenja bakra a mislim da su Italijani po tom pitanju bili losi i zato sada prskaju i u sezoni.Mi ih trebamo pratiti i uciti ,pa sta nam bude.

 

[Stvarni]

Au Karla Signum sadrzi 334g aktivne materije ,tako da su bili jako precizni i tacni-1kg na 1000l ,tj. po hektaru.
Sto se tice prskanja Italijani nikada ne prskaju u vreme cvetanja, to je kod njih neko pravilo.
Ja sam po tom sto sam uspeo iscupati isao ove godine prvi put sa bakrom u prvoj polovini aprila i onda jos posle 15-tak dana jos jednom, naravno sa redukovanim dozama bakra.
Taman kada se to obavi krece maj mesec i pravo vreme za ta 4 tretmana sa fungicidima.Treba krenuti prvo sa tebukonazolima.U sve te tretmane treba ukljuciti i insekticide i eventualno neku prehranu preko lista.Meni se ovo pokazalo ucinkovito ,pogotovo po pitanju prevremeno prazno opalih.Prakticno ih nisam imao.
Naravno tretmani sa bakrom posle berbe i po opadanju listova-obavezno.
Mislim da su sve te bakterioze polsedice slabog koriscenja bakra a mislim da su Italijani po tom pitanju bili losi i zato sada prskaju i u sezoni.Mi ih trebamo pratiti i uciti ,pa sta nam bude.

Nenade sve lepo napisano ali da li može da se dobije tačan spisak kada i sa kojim preparatima i koliko puta i u kojem mesecu. Veliki pozdrav.

Послато са 6044D уз помоћ Тапатока

 

[Cobe]

Nenade tretiras li krajem marta tj.pocetkom aprila u fazi misjih usiju i cime?

 

[iwanho]

Sa zanimanjem pratim sve postove u ovoj temi.

Voće (jabuke, kruške, orahe, trešnje i lješnjake) proizvodim isključivo za svoje potrebe. Već davno sam odustal od primjene "cjepiva i lijekova" za voćke. Puštam voćke nek se same bore. Do sad su uspješno preživjele gotovo sve (tri kruške su stradale od zemljišnih štetnika - podgriženo korijenje).

Ove godine mi se pojavila bolest na lijeskama. Prvo sam mislil da su ofurene mrazom, ali moguće je i da se radi o bakteriozi (ili nekoj drugoj bolesti). Za sad sam samo uklonil suhe grančice i ostavil bum ih da se same bore protiv bolesti. Makar i pod cijenu potpunog uništenja tog voćnjaka.
Jednostavno ne želim jesti domaće tretirano voće.

Vjerujem da se mnogi ne slažu z menom, ali to je moj izbor. Svjestan sam da je ovaj moj izbor neprovediv u komercijalnoj proizvodnji.

Fotke su od 05.06.2017.

 

[Cobe]

Ako brinemo zbog unosa hemikalija putem ishrane onda je fokusiranje na voce mozda i pogresan izbor.Pa mnogo vise hemikalija unesemo ishranom zitaricama(hleb,pecivo itd) i mesom(stoka se hrani tim istim zitaricama jel tako),a zitarice se,koliko ja znam,najvise tretiraju i fungicidima i insekticidima i herbicidima!To nam naravno ne dozvoljava bahato koriscenje pesticida,treba ih svesti na razumnu meru,stalno uciti,ispostovati doze i karence itd itd.Male povrsine pod vocem za licnu upotrebu u redu,moze i babin zub i dedin kuk i ostalo ali komercijalna proizvodnja ne moze bez upotrebe hemije.Neko moje misljenje ...

 

[Stvarni]

Iwanho je u pravu jer mora i da se sama sadnica [emoji271] bori i da ima dobru otpornost ali i Cobe je isto u pravu da smo mi već u velikoj hemiji svega i da se mora u razumnim merama koristiti kao i čovek [emoji67] mora uzeti lekove da se imunizuje ili na bazi čaja samo što je Sve Totalno Zagadjeno.

Послато са 6044D уз помоћ Тапатока

 

[karla]

Bez zaštite u komercijalnoj proizvodnji uopće ne vrijedi komentirati, bez zaštite nema ni isplative proizvodnje
A ovo na slici ako tako nastaviš jedva da ćeš i ti imati nakon izvjesnog vremena za kolače.
Ako nećeš kemiju Ok ali poduzmi onda druge stvari, pomogni toj biljci da ojača i bori se na drugi način.
ja bi ovo sve odrezala na dva tri oka od zemlje i sačekala da istjera granu direkt iz korjena pa to onda njegovala, hranila ili kako već radiš. I to odmah sad bez da čekaš jesen, a ono iznesi i spali.
Ovdje ti je bolest i na grani, pa vidi se po internodiju.
Ova sadnica bi se borila da može ali ona će vegetirati i od toga ništa.

 

[Cobe]

Karla jel mozes molim te da mi pojasnis ovo sto si napisala da se vidi po internodiju?Nisam bas razumeo.Hvala unapred.

 

[karla]

Dobro taj izraz internodij mi je ostao od vinogradarstva tamo smo to upotrebljavali često a radi se o razmaku između dva pupa tj. u vegeraciji lista.
Postoje sorte sa svojim karakteristikama i kod zdravih biljaka ti internodiji tj. razmaci između dva pupa na grani trebali bi biti otprilike iste dužine.
Ovdje nije tako, nego velika praznina, pa onda neka grančica, što znači da je taj lješnjak i u prijašnjim vegetacijama bolovao pa tamo gdje je trebao biti pup iz njega grana nije ga bilo.
Kada bi on sada odrezao sve to onako na dva oka od zemlje znači totalno, zbog korjena koji kod ovakvih ipak imaju snage za potjerat izraso bi do jeseni novi izboj i više njih koje bi formirao u obliku grma ili stabla te uzgojio novu zdravu biljku s novim provodnim snopovima i to bi trebalo prihraniti i ako pričamo o ekologiji tretirati sredstvima (kopriva preslica gavez ) za zaštitu od bolesti, oko tog posaditi kadifice, dragoljub kao prirodne neprijatelje insektima i na taj način pomoći da biljka stasa. Nije ekološki posaditi biljku i čekati da sama bije boj nego joj onda pomoći na prirodne načine. Samo to ja radim u vrtu za svoju dušu, a na plantaži sa kemijom opet poštujući neka pravila i okvire.

 

[Plemeniti]

Karla jel mozes molim te da mi pojasnis ovo sto si napisala da se vidi po internodiju?Nisam bas razumeo.Hvala unapred.

Internodij je naziv za razmak između dva nodija citak koljenca, zgloba, članka,pupa,,,
Na slici se jasno vidi da je taj razmak znatno smanjen te da vrh gotovo da i ne postoji,,,
Ova ili ove biljke su dovedene do propasti i bojim se da tu vise niti kemija nebi puno pomogla,,,
iz slika i duzina prirasta se dade zakljuciti da je sadnica bila relativno zdrava zasađena ali daljnjom nebrigom doslo je do stanja u kojem je sad i bojim se ne predstoji joj jos mnogo do totalne kapitulacije,,,

Iz dosadasnje prakse zastite lijeske dosao sam do nekih saznanja, nisam do sad radio prskanje bakrom odmah nakon berbe niti sam radio prskanje u cvatnji i znam da ce se to u buducnosti promjeniti, barem ono prvo,,,
Nenade, jesi ti ove godine radio zastitu u cvatnji? namjeravas to raditi i ubuduce? pitam jer znam da si to zagovarao bez obzira na sad napisano da je zarazenih plodova ipak bilo i tad,,,
Misljenja sam da ja zimsko plavo zalijevanje jedno od zajbitnijih zastita naravno ne umanjujuci niti ova kasnija sa sistemicima,,,
Do sad nisam ima ovako ekstrmnu rodnost i nakon zimskog jedan tretman bakrom u prvoj polovici aprila (ove godine 04.04) je bio dovoljan ali povecanjem rodnosti slabi i imunitet biljke pa se oboljenje jace manifestira,,,
Moj propust najvjerovatnije se dogodio između 08.05. i 30.05 u kojem se islo samo na zastitu lista bez da se stito plod, mislio sam da ce signum izdrzati 22 dana ali ocito je da nije,,,

 

[dadovocar]

Osim tučka i rana od insekata, bakterije i gljive mogu da uđu i kroz rane od listova u jesen, to je jedan od razloga jesenjeg tretmana bakrom. (problem izražen i kod koštičavog voća)
U proljeće se prednost daje preparatima na bazi aktvinih materija ciprodinil i pirimetanil, zbog djelovanja na niskim temperaturama. Triazoli (tebukonazol, difenkonazol) su neaktivni na temperaturama ispod 8 - 10 stepeni, zato idu poslije, u toku vegetacije.
Ni jedan preparat ne može držati biljku "pokrivenom" 22 dana iz više razloga: ni jedan ne može toliko dugo opstati u biljci u obliku toksičnom za gljivu, kiša ga spere, računa se da poslije 20 l kiše, preventivnih preparata nema na listu i na kraju, sve i da nema kiše, pojavljuje se nova lisna masa koja je nezaštićena i time izložena patogenima.
Protiv insekata ne vrijedi tretirati preventivno, jer su npr piretroidi (Talstar, Kozak, Karate Zeon) fotolabilni i brzo nestaju. Još je Karate Zeon najpostojaniji, po riječima proizvođača. Njih karakteriše brzo, snažno dejstvo i kratko djelovanje.

Opet ću ja s toplom vodom. Neophodno je što češće biti u zasadu, pratiti vremenske uslove, brojnost insekata, stanje biljaka i u skladu sa svim tim reagovati. Preporučljivije je voditi zaštitu u odnosu na fenofaze biljke, nego datumski. Još kad se dopuni sa kontrolom i analizom, to bi trebalo biti to.

 

[Cobe]

Karla,Bobicu hvala na objasnjenju!Vidi se da iza vas stoji iskustvo.Uopste nisam ni znao da treba obratiti paznju recimo na te razmake izmedju pupoljaka prilikom postojanja bakterioze.Bobicu ajd da pokusam a Nenad ce ti svakako odgovoriti-mislim da on prska u cvetanju i poenta price je smanjiti broj opalih a njih ce svakako biti samo ih treba svesti na sto manju meru!

Dado u januaru i februaru zna biti i u plusu i to od 5-10 stepeni,barem kod nas znam da je bilo,a onda shodno tome mozemo ici i sa tebukonazolom sto je i recimo Karla pisala koji post iznad...

 

[nenad]

Bije dadovocar sve u centar
Mislim da Talstar i slicni insekto-akaricidi ipak mogu da se na prolece preventivno koriste jer uticu na prezimljene grinje koje su u lesniku najaktivnije upravo tada i onda kad vrse atak na pupoljke. Meni se lambda cihalotrin dobro pokazao u kombinaciji sa acetamipridom.Onda je dejstvo kompletnije.
Bobicu ,da budem iskren zadnjih dve godine nisam prskao u fazi cvetanja.Prve sam zaglavio bolestan u krevetu a ove jednostavno nisam i zbog toga sto sam imao pun zasad motorkom orezanih grana.I tu neznam sta da mislim.Mozda ipak treba proci jednom kada je najvise otvorenih cvetova sa nekim preparatom kao sto je Horus (sto rece Dado na bazi ciprodinila).
Naravno zimsko prskanje bakrom (obavezno pre cvetanja) ne moze da zameni nijedno prolecno ili letnje prskanje.I to zimsko mora da se odradi jako temeljno ,da se biljka propisno okupa.Propust ti se desio onda kada je bilo najneophodnije.Svi fungicidi imaju pravi efekat kada se koriste preventivno na 15 dana, u povoljnima vremenskim prilikama.Kada imate vece padavine taj interval se skracuje. Zanm da je muka sedeti na traktoru i tuci atomizerom ali....
Sve vise sam misljenja da su bakarno prskanje i redovno podmladjivanje dve kljucne stvari u uzgoju leske.Zdravu i mladu ramenu granu redje napadju bolesti. Ali dok sve to naucimo ....ajoj

 

[nenad]

Dado u januaru i februaru zna biti i u plusu i to od 5-10 stepeni,barem kod nas znam da je bilo,a onda shodno tome mozemo ici i sa tebukonazolom sto je i recimo Karla pisala koji post iznad...

Cobe ,tebukonazol se koristi dva puta u godini i treba ga cuvati za onda kada je najpotrebniji.

 

[nenad]

Nenade tretiras li krajem marta tj.pocetkom aprila u fazi misjih usiju i cime?

Pa sa onim cime si i ti isao ove godine ,tu nema nikakvih promena.

 

[Plemeniti]

Ni jedan preparat ne može držati biljku "pokrivenom" 22 dana iz više razloga:

Ma svjestan sam ja toga ali kod mene padalina nije bilo od snijega pa do 01.07. vise od 2-3 mm radi toga sam preskocio tu zastitu ploda, jbg sad i ja vidim da nisam trebao,,,

Sto se tice prskanja u vrijeme cvatnje, bas te temperature su bile glavni razlog radi kojeg nisam isao sa signumom protiv monilije, vidim da ove godine niti nenad nije isao i da nije nista pogrijesio te da je zarazenih plodova manje nego li ih je bilo onda kad je zastitu radio, vjerujem da nije lose odraditi tu zastitu ali ne sa signumom vec sa chorusom ili slicnima koji daju vise efekta na tako niskim temperaturama,,,

 

[karla]

Bakterije su svuda oko nas. Njih ne možemo eliminirati. Ta gljivična oboljenja tipa nekroza, monilija i sl. nastaju ako se desi oštećenje na biljci tj. slobodni prolazi (promatramo biljku od korjena do vrha sa listovima i cjvetovima i plodovima). Znači moj zadatak kroz godinu- sezonu je da svedem oštećenja odnosno prolaze na biljci na minimum.
Oštećenja mogu biti od rezidbe: dezinficiram škare i premažem rane na rezu
Oštećenja od insekata: tamanimo sa insekticidom sve što leti, siše, grize
Oštećenja od obrade ako ima odmah sanirati, pili reži premaži voskom.
E sad gdje je još otvoreno kroz čega može da uđe. CVATNJA -najosjetljivije razdoblje. i kako onda ne ići sa zaštitom? Ja osobno nisam ove godine tj. ne volim petljati da ne naštetim ali jesam odmah nakon cvatnje i to bakrom. Sva druga tretiranja su mi bila pokrivena ko nikad dosad i opet ima tu i tamo problema. Znači ne možemo imati sve 100%. doduše kad je ovakva rodnost onda i nije problem. No sada se pokazuje na istarskom ono njegovo žutilo i pjegavost na lišću i na komušini, a ima nešto i monilije i nešto truleži. Pa razmišljam do berbe je1,5mjesec i to nije baš malo a ako nastanu povoljni uvjeti za razvoj bolesti da ne ode to sve u krivo. Znači moramo još jednom u zaštitu.
Bobiću ima jedan veliki problem što se desio u ovoj sezoni, uz sve ovo navedeno. Bio je dosta dug period suše, i sada je, stabla su prepuna roda, koji traži hranu, biljka je dala koliko je imala, oslabila je, iscrpila se maksimalno. Onda je došlo puno kišurine. biljka je naglo povukla vodu, unutar ploda dolazi do jakog tlaka usred čega dolazi do pucanja ploda (na lješnjaku nevidljivo golim okom, dok se na grožđu to vidi i golim okom) kroz te "pukotinice" ulaze gljive,bakterioza, koje su izazvale trulež ploda. On je propao prije nego se pošteno i oformio. ponegdje su vidljivi ti sivo smeđi nekrotični dijelovi izvana na ljusci a ponedgje je sve ostalo unutar ljuske. Taj dio bi se efikasno mogao rješiti samo navodnjavanjem da se ne dovede biljka u situaciju prevelike suše. Ili prskanjem prije kiše i nakon kiše samo što to opet nebi 100% pomoglo, jer negdje bi sigurno došlo do bolesti. Ovo je prva godina da je takav urod i mi nismo to spremno dočekali, odnosno nismo znali kakve ćemo prepreke morati preskakati. Sve u svemu moramo biti zahvalni i zadovoljni. Ali do berbe može još svašta, mimo naše volje da se desi.

 

[Cobe]

A vidis Karla meni se cini da je Nenad pisao da on rezove ne premazuje.Javice se pa cemo videti ali neke stvari me opet zbunjuju-konkretno ti rezovi,da li se trebaju premazivati ili ne!Drugo,u vreme cvetanja-mora li se prskati ili ne mora!?Do sada bilo da mora...

 

[nenad]

http://www.newtuscia.it/2017/07/19/vento-sui-noccioleti-caprarola/

 

[Plemeniti]

Cobe, sitniji rezovi (onako odokativno do 2 cm fi) se ne premazuju jer biljka to vrlo brzo zacijeli ali deblje grane kao i one koje nemaju glatki rez bilo bi dobro premazati da se sprijeci prodor bakterija i gljivica,,,


Evo kako se cini mene ce opet zaobici ili i ako padne nesto nece biti spomena vrijedno,,,
ccc,,,

Kod mene je vez zemljiste pregorijelo i trebalo bi lagano padati nekoliko dana da bi namocilo i dublje slojeve,,,