Uzgoj lijeske

[karla]

Denis Lijepo održavano, za svaku pohvalu.

 

[nenad]

Preuzeto DSZB Lijeska bakterijska pjegavost
(Xanthomonas campestris)
Primjena: u količini 2 kg/ha uz utrošak vode 350-700 l/ha te u vremenskom razmaku od 7-10 dana između primjena. Primjenjuje se u proljeće nakon zimske rezidbe, u trenutku pupanja (prije cvatnje) te na jesen nakon berbe i opadanja lišća. Sredstvo se smije primijeniti najviše dva puta tijekom jedne vegetacijske sezone.
Recimo ti imaš špricu u koju stane 100 l vode a na tvoj nasad trošiš 300 l vode jer ti je nasad recimo 0,5 ha i sad na to bi trebao ukupno staviti (proljeće) 1kg znači pola od predviđena 2 kg koja idu na 1ha Kako ti u špricu stane 100 l ići ćeš je 3x puniti vodom i 1 kg dijeliš na 3. Zimsko prskanje zahtjeva znatno više sredstva ... Ako ideš na postotak onda to ispadne manje, slabija je koncentracija i tu uglavnom dolazi do pogrešaka. Ja sam isto tako na početku pogrešno,.. Kod nasada u rodu na to treba naročito paziti jer su krošnje velike i treba to dobro pokriti sa zaštitom ako nije problemi su začas tu, više je uočljivije nego kada još ne rađa.
Forum je da se vodi rasprava pa ako treba ajmo još na tu temu. Mislim da su to važne stvari ...

Zavisi i koja vrsta bakra se koristi, tacnije njegova koncentarcija.Recimo Nordox ima 750g aktivne materije, dok ostale imaju dosta manje i recimo u periodu mirovanja a pre cvetanja ja oprskam sa 3kg/h.
U toku vegetacije(kasnije), recimo jul mesec idem 2-2,5kg/h.Ako ima potrebe.
Takodje Italijani ga koriste (i ja sam ove godine) u fazi kako oni kazi 4-5 list ,sto dodje u zavisnosti od sorte ,negde prva polovina aprila.Tada se ide sa redukovanim dozama i recimo blok tretman od dva prskanja na 10-15 dana .Ja sam stigao odraditi samo jednom jer se nisam usudio kockati se sa onolikom kisom pa sam krajem aprila vec bio ubacio tebukonazol.
I nikada ne idem ispod 1000l po hektaru.
Dosta se bakra koristi kada su ovako kisne i teske godine.
P.S. U prolece nakon zimske rezidbe mislim da nema sanse da se ide sa kolicinom bakra koju je Karla navela na pocetku(cak mislim da tu bakar uopstre nema mesta) jer je lesnik posle prolecne rezidbe ili cvetao ili je u nekom delu cvetanja tako da ako se vec ide treba napraviti vremensku pauzu i utvrditi da je cvetanje uveliko proslo (mada je to skoro pa nemoguce) ili sacekati i ici ovako kako sam gore napisao.

 

[karla]

Nenade ja sam samo kopirala sa stranice ministarstva preporuku tako sam i navela u postu "preuzeto DSZB" i naglasak u raspravi je bio na količini koju preporučuju a kao i ti u vrijeme cvatnje nisam ničim do sad išla, a naročito ne barkrom.
Što smo prije koju stranicu i pisali, a dilema je bila kod te rasprave stranicu prije da li u cvatnji ići sa signumom.
U fazi opadanja lišća nakon berbe ja sam ove godine stavljala 6-8 kg 1ha kuprablau zavisi od starosti. A nakon cvatnje prilikom kretanja vegetacije 3kg na sve. To je manja doza bakra nego kod tebe, ali već dvije godine za redom radimo nakon toga ispiranje stabla palicama sa modrim uljem znači u krošnju neide nego od račvanja grana na dolje i to 3 l /100 l vode. znači pojedinačno samo stablo odnosno gdje je grm grane do račvanja ne u vegetativni dio. Na taj način jednostavno operemo stabla i ona se duže vrijeme plave od te akcije.
Nonsense ovo sa jabukom znači 8kg kuprablau na 1 ha što je ok. Pa kod lješnjaka bi ako trošiš manje vode količina sredstva ostala ista tj. 8 kg i to nasad u rodu. Premala doza sredstva može da se dogodi ako se troši manja količina vode a ide se s postotkom u odnosu na vodu. Ja sam imala u nasadu u rodu 8 kg a potrošnja vode mi je bila manje od 1000 l. Ako je krošnja manja tj. mlađi nasad onda se proporcionalno to usklađuje.Tu količinu vode još nisam uspjela potrošiti a trudim se. To je nešto idealno. Obzirom na godinu i stanje drugih nasada u bližoj i daljnjoj okolici ja mislim da je kod mene zdravstveno stanje jako dobro gledano na rodnost i problematičnu godinu. Ja uvijek težim na 100 % jer dajem 150%. Ali u prirodi vrijede druga pravila.

 

[nenad]

U fazi opadanja lišća nakon berbe ja sam ove godine stavljala 6-8 kg 1ha kuprablau zavisi od starosti. A nakon cvatnje prilikom kretanja vegetacije 3kg na sve. To je manja doza bakra nego kod tebe, ali već dvije godine za redom radimo nakon toga ispiranje stabla palicama sa modrim uljem znači u krošnju neide nego od račvanja grana na dolje i to 3 l /100 l vode. znači pojedinačno samo stablo odnosno gdje je grm grane do račvanja ne u vegetativni dio. Na taj način jednostavno operemo stabla i ona se duže vrijeme plave od te akcije.

Moguce , ja sam u kretanju vegetacije isao sa 4l Everesta koji ima negde oko 360g bakar hidroksida ali mislim da razlika nije nesto bitna.Inace se slazem sa svim napisanim.
Ova druga operacija koju radis mi se svidja.Nisam nikada to radio ali bi bilo zanimljivo probati.
Ovih dana pripreme za berbu i osataje nam jos da se nadamo da ce dotle sve biti u redu.

https://farm5.staticflickr.com/4302/36162962336_5e1637e2d0_b.jpg

 

[karla]

Rekli bi svjetlo na kraju tunela, sad još trebaš ugraditi tračnice pa da vagonima izneseš urod, vjerojatno ćeš toliko imati obzirom na sve.
Zanima me koliko možeš pobrati kombajnom za 10 sati ili jedna dan. Koliko ljudi radi na tome. Kakva ti je organizacija posla -berbe.
Ti tvoji divovi rastu, ima li tome neki zacrtani kraj, kako pomlađivanje imaš u planu, koliko vidim našto si ostavljao od izboja jel to za pomlađivanje, ali ne vidim na svima.
Moje ispiranje stabla modrim uljem meni je donijelo puno pozitivnih stvari. Jeste to posao koji radimo 2 dana i treba nas troje, ali to mi je jedna od značajnijih mjera koja producira rezultate kroz cijelu sezonu.

 

[Plemeniti]

Cini se da ta radnja nebi bila losa niti da se odradi nakon berbe jer kod mene je ove godine katastrofa koliko ima djetlica i koliko je sabala sa ostecenom korom,,,
Radi toga sam danas uzeo novu zracnu pusku da ih poplasim malo,,,

Najmanji je problem kolicina ljesnjaka koje oni pojedu vec je velik problem ostecenja na kori gdje uglavljuju plod kako bi ga razbili,,,
A sad dolazi jesensko vrijeme kad su padaline ucestalije pa i sam prodor gljivica i bakterija,,,

 

[dadovocar]

Sve čitam i hoću da pitam, koje su to redukovane doze bakra. Samo da potvrdim gore navedeno. Nenade, Karla, te redukovane doze bakra su otprilike 1 - 1,5 - 1,8 kg čistog bakra po hektaru. Tim dozama tretirate list i nema problema fitotoksije?
Pročitao sama Nenadov zaključak i post Bobostar-a gdje navodite da lješnik toleriše bakar, ali nisam znao da je to u toj mjeri...
U ostalim voćarskim kulturama puna doza u jednom tretmanu je oko 2 kg čistog bakra po ha i to u mirovanju.

 

[nenad]

Rekli bi svjetlo na kraju tunela, sad još trebaš ugraditi tračnice pa da vagonima izneseš urod, vjerojatno ćeš toliko imati obzirom na sve.
Zanima me koliko možeš pobrati kombajnom za 10 sati ili jedna dan. Koliko ljudi radi na tome. Kakva ti je organizacija posla -berbe.
Ti tvoji divovi rastu, ima li tome neki zacrtani kraj, kako pomlađivanje imaš u planu, koliko vidim našto si ostavljao od izboja jel to za pomlađivanje, ali ne vidim na svima.
Moje ispiranje stabla modrim uljem meni je donijelo puno pozitivnih stvari. Jeste to posao koji radimo 2 dana i treba nas troje, ali to mi je jedna od značajnijih mjera koja producira rezultate kroz cijelu sezonu.

bice lesnika nadam se......samo da vidim kraj augustu,uh...onda se vec dise lakse.
Skupljanje vrsim sam bez ikoga (nemam ja radnika inace).....naravno imam i veliku pomoc moje lepse polovine ))
Zaista ,za skupljanje nikoga ne uzimam ,izverzirao sam se sam i teram to vrlo brzo, zena skloni po koju opalu granu ili neke grancice koje bi mogle smetati crevu, nije ni to uopste naivno ali eto to i da mi prebaci klapnu na drugi dzak da ne bih morao stalno prekidati i gledati kada je dzak pun a ja onda malo posle toga prekinem ,vezem i stavim drugi dzak.
S obzirom da skupljam sam sa jednim crevom uspem pokupiti od 600-1200kg na dan u zavisnosti da li su mi redovi sastavljeni sa jednom sortom ili moram stalno preskakati na drugu stanu plantaze pa opet nastavljati, posto se trudim da sorte odvajam zasebno.
Naravno na kolicinu skupljenog utice i koliko imam zivaca cekati da opadne malo vise lesnika jer nekada krenem i kada bas nema rezona skupljati ,ali racunas kisa,vlaga, stetocine....pa krenes i kad ne moras.
Sto se tice divova ....videces kada budes pocela jace da podmladjujes.....onda teraju ko ludi i u visinu i u masu.Morao bih slikati iz blizine da bi se videlo ali sada podmladjujem bas kako bih rekao zestoko.Nemam zbuna na kojem nisam po neku ramenu izbacio i mladu ostavio.Plus sam ove godine izbacio svaki drugi ,ustvari ostavio sam svaki drugi na jednoj ramenoj grani ,osim istarskog,kod njih jos mogu cele dve
Na nekima se ni ne vidi zato sto za recimo cetiri godine ,mlade grane umeju biti deblje od onih prvobitnih, sto je zaista impresivan podatak.
Danas sam zavrsio sklanjanje isecenih debala (stajala uredno slozena u redu ) i racunica je negde oko 40-50 metara drva ,ako ne i punih 50.Ja sam na pocetku i lupio tu cifru ali izgleda da pogodih.
Evo dokaza ))) ,prikolica od 3m duzine i nekih metar ipo sirine,bilo jedno dvadesetak.
https://farm5.staticflickr.com/4327/36182555066_600a420c8f_b.jpg

 

[nenad]

Sve čitam i hoću da pitam, koje su to redukovane doze bakra. Samo da potvrdim gore navedeno. Nenade, Karla, te redukovane doze bakra su otprilike 1 - 1,5 - 1,8 kg čistog bakra po hektaru. Tim dozama tretirate list i nema problema fitotoksije?
Pročitao sama Nenadov zaključak i post Bobostar-a gdje navodite da lješnik toleriše bakar, ali nisam znao da je to u toj mjeri...
U ostalim voćarskim kulturama puna doza u jednom tretmanu je oko 2 kg čistog bakra po ha i to u mirovanju.

Pa otprilike i kod lesnika u fazi mirovanja idem sa 2kg aktivne materije (3kg/h Nordoxa, sto dodje oko 2,2 kg ciste aktivne materije) ,onda na pocetku vegetacije to redukujem ,da bih vec u punoj vegetaciji isao skoro ako ne i isto kao i u mirovanju. Nikada nisam video fitotoksicnost.
Pre nekih desetak dana sam isao sa 6l Everesta (otprilike 360g bakra po litri) i posle mi je bilo krivo sto nisam isao sa malo jacom dozom.U prolece (april) sam isao sa 4l/h istog preparata.
Inace najvise volim da koristim Nordox jedino mi se ove godine zalomilo sa ovim drgugim preparatom ali to je vise bilo slucajno.....

 

[Cobe]

Da li je 50 grama fungurana oh(500 gr/kg bakar hidroksida)na 10 litara vode dovoljna doza za jesenje prskanje posle opadanja ploda i po opadanju lisca?Ja trosim trenutno 30 litara(dva x po 15 litara) i u svaku mislim da stavim znaci po 75 grama(na 15 l).To bi znacilo da za 1000 lit(ha) bi islo oko 5 kg fungurana.

 

[Cobe]

P.S.kolega posto metar Bog te mazo ?A jesi ih naslago nema sta!

 

[bobostar]

Ta tema sa koncentracijom je već sto puta napisana a koliko se sjećam i nedavno.....

I uvijek će biti aktualna.
Kako je to slično kao i folijarna gnojidba (ima predavanje od Syngente koje je vrlo dobro baš na temu dozacije, koncentracije i utroška škropiva).
Ako se govori od dozaciji; primjerice preparat A da za određenu kulturu ide 2 kg/ha, onda bi ga trebalo trošiti 2 kg/ha, a voda je tu samo nositelj aktivne tvari. Ukoliko se tu ide na koncentraciju, onda često u zaštiti nema učinka jer da bi neka aktivna tvar dobro radila potrebna je količina aktivne tvari na ha. To je slično kao i doza antibiotika za ljude koja se daje na tjelesnu masu (djeca do 5 kg jedna doza, pa malo veći duga doza itd.).
Drugi pojam je koncentracija. Kod nekih sredstava se spominje i koncentracija, pa onda treba raditi na koncentraciju (primjerice preparat B ide u konc. od 0,1%; znači 100 grama/100 lit. vode).
A na koji način se onda to primjenjuje u praksi? Pa glavno načelo kod prskanja je da se dobro poprska sva lisna masa. Pa ako je stablo visine 1 m i ima 1 m2 lisne mase, dovoljno je primjerice 1 dcl škropiva za poprskati. Ako je stablo visoko 10 m i ima 10 m2 lisne mase, sigurno će trebati puno više škropiva za to poprskati (recimo 1 lit), što znači da je zbog većeg volumena lisna mase, potrošeno više vode, pa je samim time i dodana veća količina aktivne tvari.
I zadnje je volumen lisne mase.
U većinu zemalja EU, pogotovo u uzgoju vinove loze i jabuke, doze i koncentracije su određene i za određeni volumen lisne mase (ima nekoliko formula). Tako da je i to čimbenik koji treba uzeti u obzir.
I zadnji, vrlo važan je ispravnost opreme za primjenu škropiva.

Žao mi je što predavanja od Syngente ne mogu dijeliti dalje (nije moje), ali će uskoro napraviti slično na temu folijarne gnojidbe, pa će se lako moći povući par savjeta i za zaštitu (ili tražite od Syngente, kolega Ražov, da vam proslijede navedena predavanja, koji vrlo kvalitetno objašnjava problem doze, koncentracije i volumena lisne mase sa prikazom problema ispravnosti opreme za prskanje).

I tek kada se sve to složi, onda zaštita može biti učinkovita.

 

[denisvalesic]

think):zanima me dali prehranom preko lista možemo pomoći biljci u ovim ekstremnim vrućinama koje najavljuju jer nemam uvijete za zaljevanje a suši se ne nadzire kraj.

 

[bobostar]

Prva linija obrane kod ovakve suše je primjena biostimulatora (na bazi aminokiselina ili na bazi morskih algi; alge su nešto skuplje). Kod usporedbe različitih biostimulatora važno je usporediti količinu slobodnih aminokiselina u biostimulatoru jer je to onaj "radni" dio koji radi protiv stresa (ne mjenjati sa pojmom ukupne aminokiseline, jer tu ima i vezanih, koje ne "rade").
Prosječna doza je 1-3 dcl/100 lit. vode ovisno o koncentraciji aminokiselina.
:icon_cool:

 

[Vjeksa]

Pozdrav,
imam problema sa cca. 30% nasada posađenih u jesen.
Iako mnogi kažu da nije potrebno prskanje prvu godinu (osim protiv gusjenica ako se pojave) ja sam početkom proljeća prošao s bakrom (Neoram) i sve je bilo dobro do početka lipnja kad su počeli problemi. Od tada počinje bakterijoza i prskam ponovno s Neoramom + Dithane (maknozeb) +Bioplex. Kako je bila suša dao sam si truda pa je svaka sadnica dobila 20 l vode. Nakon dva tjedna nikakve promjene i idem sa Signumom (bez bakra zbog vrućine). Krajem srpnja idem sa Ridomilom + Plantafol 20 20 20. Trenutno stanje je da se par sadnica posušilo, a za ostatak ne znam što će biti.
Na slikama se vidi trenutno stanje, zanimljivo je da se na dvije skroz osušilo i otpalo lišće ali ima novih zelenih pupova.
Mislim da više nema smisla tretirati s bilo čime već čekati što će preživjeti do jeseni i ponovno saditi.
Problem je što ne znam uzrok ovoj pojavi i bojim se da će proširiti na ostale.....
Ima tko kakav savjet što činiti?

 

[nenad]

Pate ti sadnice ponajvise od nedostatka vode.
20 litara......kao da nisi zalivao.To bi bilo nesto kada bi toliko dobijale svaki drugi-treci dan, ovako.....

 

[Nonsense]

hvala karla i bobostar na odgovoru

komšija denisvalesic u Rešetarima, a tvoj

Inače bio sam sad za vikend u nasadu (kako radim u ZG, pa otprilike idem svaki drugi vikend) i bome imao sam što vidjeti, ono nevrjeme tj. tuča fino ih je sredila pa sam pošrpicao fungicidom, aminokiselinama (aminovital) i sa Pro-Bac sredstvom.
Sad cu na godisnji uskoro pa se spremam dici cijelu ogradu.

 

[lesniktonda]

kako izlazite na kraj sa ovom susom kolko cesto navodnjavate ima li ozrgotina od sunca kod mene ima neznam dal je od sunca ili zbog nedostatka vode

 

[smiki]

Treća godina,spaseni od suse

Послато са HTC Desire 816 уз помоћ Тапатока

 

[Cobe]

Smiki koliko bunar daje vode u minuti?Koja ti je pumpa ovo?