Tako je, spada u pradrveće.
Corylus colurna, medvjeđa lijeska
Corylus colurna L. je arktoterciarni relikt prednje Azije i Balkana, većinom u refugialnim kajonskim šumama Carpino-Acerion hyrcani. Zapadna joj je granica oko Orjena i Neretve, po vlažnim klancima, kanjonima i ponikvama podno Čvrsnice i Veleža, u šumama Juglandi-Coryletum colurnae i Ostryo-Coryletum colurnae.
A pogledajte članak iz savjetodavne službe!
REPORTAŽA 22.09.2008. 10:18
Putovima lijeske po Italiji
U ranim jutarnjim satima 10. rujna 2008. vesela-tada pospana družina koja se sastojala od dva izuzetno izdržljiva vozača, dvoje nadasve stručnih i educiranih vodiča, četvero stručnih savjetnika te 20 proizvođača lijeske sa zasađenim površinama od 5-50 ha s područja sjeverozapadne i istočne hrvatske krenulo je na dugo planirano putovanje po Italiji.
--------------------------------------------------------------------------------
Putovanje je organizirano u okviru edukacije proizvođača lijeske koja se unazad 5 godina intenzivno provodi na daruvarskom području a nastavak je i izvršenje obećanja proizvođačima lijeske sa organiziranog izleta na plantaže lijeske u Orahovici gdje sam im obećao da će iduće putovanje biti u inozemstvo kako bi mogli usporediti našu i proizvodnju u Italiji koja je trenutno druga po proizvedenim količinama lješnjaka u svijetu (prva je Turska).
Prva postaja na našem stručnom putovanju bilo je poduzeće „VITRO-plant“ u Ceseni koje u „in vitro“ uvjetima proizvodi godišnje 10 000 000 virus free podloga. Uz podloge za jezgričavo i koštičavo voće proizvode „in vitro“ i za našu ekskurziju vrlo zanimljive podloge medvjeđe lijeske Corylus corulne koja raste kao stablo, ne daje izdanke pa je idealna kao podloga za uzgoj plemenitih i kvalitetnijih sorti. Unatoč proizvodnji ovih podloga tijekom cijelog putovanja nismo mogli saznati gdje bi se takove cijepljene sadnice mogle i kupiti.
Slijedeća postaja ovoga putovanja bila je tvrtka „Oliver“ u mjestu Dugenti koja proizvodi uređaje za sakupljanje plodova tzv. „kišobrane“ u koje se sakupljaju koštičavi plodovi koji se sa stabla tresu tresačima. S obzirom da je učinak ovakvog načina berbe mali (8 stabala/sat) a plodovi lijeske sami otpadaju i kupe se sa tla naš je zaključak bio da ovakva oprema nije za lijesku ali se vrlo učinkovito može upotrijebiti u berbi masline i višnje.
Najzanimljivija postaja ovog putovanja bila je ipak posjet mjestu Giffoni u okolici Salerna, području gdje dominiraju nasadi lijeske i oraha. U tom mjestu posjetili smo vrlo ljubaznu obitelj proizvođača ljieske koja posjeduje oko 20 ha vlastitog nasada te živi od njega.
Obitelj je uključena u tzv.asocijaciju (udrugu) od 100 proizvođača lijeske preko koje plasiraju svoje proizvode.
Pošto je berba prošlog dana na plantaži završila nismo mogli vidjeti mehanizaciju u berbi koja je preseljena na drugu plantažu. Prema riječima proizvođača berbu obavljaju kombajnima koji rade na principu usisavanja jednako kao i kombajni na plantaži u Orahovici. U okviru gospodarstva obišli smo nasad star 28 godina sorte tonda di giffoni koja je jedina sorta na cijelom ovom području. Uzgojni oblik bio je uglavnom stablo te polugrm, nasad se ne održava previše i moj osobni zaključak je da naši ozbiljni proizvođači daju puno više truda u održavanje i izgled nasada i da u proizvodnji možemo biti daleko bolji od njih. Urod lješnjaka je 2 500 kg plodova u ljusci.
S obzirom da sorta tonda di giffoni lako ispada iz košuljice u dvorištu gospodarstva vidjeli smo liniju za čišćenje-odvajanje nečistoća, sušenje i pakiranje lješnjaka. Mehanizacija koja se koristi je proizvedena u tvrtci „Facma“ (
www.facma@facma.it) iz Vitorchiana (pokraj grada Viterba) koja bi uz pokrajinu Piemont gdje postoje ljepše plantaže lijeske nego u Salernu trebala biti meta našeg slijedećeg izleta.
Osušeni-nekalibrirani lješnjak pakuje se u jumbo vreće i prodaje na tržištu po prosječnoj cijeni od 2 EUR-a po kilogramu lješnjaka u ljusci (za usporedbu naša Orahovica prodaje prvoklasni kalibrirani lješnjak po 10 kn/kg-podatak iz 2006. godine).
Iz svega viđenog zaključak je da toliko hvaljena Italija osim povijesnih građevina i ekonomske prednosti po ljepoti usporediva sa „lijepom našom“, no kod njih je svaki pedalj zemlje obrađen a i mali poljoprivrednici zahvaljujući dobroj organizaciji te udrugama i zadrugama mogu živjeti od poljoprivrede što je trend suprotan našem.
Sve u svemu naša hrabra i izdržljiva družina je u 5 dana prošla 4 000 km prokrstarivši Italijom od istoka i zapada preko sjevera i juga.
I na kraju uz zahvalu Uredu ravnatelja koji je odobrio ovo putovanje te kolegi Ivi Jurasu (koji me je povezao s ljudima iz zadružnog saveza) te posebnu zahvalu Zoranu Starešini iz Hrvatskog zadružnog saveza i Slavku Kostiću (koji su osmislili i organizirali putovanje).
Odsjek HZPSS-a Bjelovarsko-bilogorske županije,
Vlado Bistrović, dipl. ing. agr., stručni savjetnik
Jedan zanimljiv, objektivan članak, i nakon što sam ga pročitala zahvalna sam onima koji su ne spriječili da nisam bila u mogućnosti se pridružiti toj grupi jer bi teško izdržala to krstarenje Italijom.
Ovo sam stavila da razuvjerim sve one koji su protiv udruživanja jer nam drugo ništa ne preostaje.
Forumašica Karla je ovo postala.
Uz podloge za jezgričavo i koštičavo voće proizvode „in vitro“ i za našu ekskurziju vrlo zanimljive podloge medvjeđe lijeske Corylus corulne koja raste kao stablo, ne daje izdanke pa je idealna kao podloga za uzgoj plemenitih i kvalitetnijih sorti. Unatoč proizvodnji ovih podloga tijekom cijelog putovanja nismo mogli saznati gdje bi se takove cijepljene sadnice mogle i kupiti.
Možda da krenu od Titovog životnog mota. Kako to proizvesti? PI Osijek to napravi dok kaže keks.
