• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Uzgoj lijeske

L

LJEŠKO

Guest
Pozdrav društvu

Korovi su počeli rasti, mi koji imamo starje nasade od 5 godina problem rješavamo uglavnom prskanjem herbicidima. Ja osobno koristim formulu za uspješno uništavanje korova:

Totalni herbicid (glifosat) 1,2 litre / 100 litara vode
Pledge 50 wp 100 grama / 100 litara vode
Urea (otopljena u vodi) 4,5 kg / 100 litara vode

Ova formula je učinkovita i dovoljno je jedno tretiranje godišnje upravo sad je vrijeme za to.
Osobito se treba paziti da se ovim prskanjem ne prska direktno po listovima i mladim izbojima ljeske.
Za uništavanje mladih izboja koristim Bastu ili Reglone.
Do četvrte godine nasada koristio sam nož za međurednu obradu tla koji sad više ne koristim jer su biljke postigle veliku bujnost tako da nema potrebe za rahlenjem tla i uništavanjem korova na taj način. Stoga mi je stroj nepotreban pa ako je netko zainteresiran povoljno ču ga nekome ustupiti. Fotografije stroja imate na 181. stranici ove teme.
Pozdrav Svima!
 

Gingi1

Novi član
Tu od
4 Stu 2010
Poruka
18
Korovi su počeli rasti, mi koji imamo starje nasade od 5 godina problem rješavamo uglavnom prskanjem herbicidima. Ja osobno koristim formulu za uspješno uništavanje korova:

Totalni herbicid (glifosat) 1,2 litre / 100 litara vode
Pledge 50 wp 100 grama / 100 litara vode
Urea (otopljena u vodi) 4,5 kg / 100 litara vode

Ova formula je učinkovita i dovoljno je jedno tretiranje godišnje upravo sad je vrijeme za to.
Osobito se treba paziti da se ovim prskanjem ne prska direktno po listovima i mladim izbojima ljeske.
Za uništavanje mladih izboja koristim Bastu ili Reglone.
Do četvrte godine nasada koristio sam nož za međurednu obradu tla koji sad više ne koristim jer su biljke postigle veliku bujnost tako da nema potrebe za rahlenjem tla i uništavanjem korova na taj način. Stoga mi je stroj nepotreban pa ako je netko zainteresiran povoljno ču ga nekome ustupiti. Fotografije stroja imate na 181. stranici ove teme.
Pozdrav Svima!

Lješko za glifosfat i pledge ok to je poznato ali čemu Urea, to mi je nešto sasvim novo.

pozdrav
 
L

LJEŠKO

Guest
Pozdrav!

Recepturu koju sam vam napisao dobio sam od inženjera kemije u firmi koja se bavi proizvodnjom i distribucijom herbicida. Zašto Urea nisam pitao ali garantira da je puno učinkovitje djelovanje sa Ureom nego bez nje. Ako malo guglate pronaći čete nekoliko primjera gdje se glifosat i Urea spominju kao jako djelotvorno sredstvo za suzbijanje korova u vinogradarstvu i vočarstvu. U ovom primjeru se dodaje i Pledge koji garantira da je dovoljan samo jedan prohod godišnje.
Pozdrav.
 

krki

Aktivni član
Tu od
1 Sij 2007
Poruka
912
dobio informaciju da se izdanci na ljesci do 7mj mogu tretirat glifosatom 2 posto a nakon toga da je opasno za drvo tj da odlazi prema korjenu a opet jedan tu kod mene sprica izdanke deharbanom vec 20 godina i od toga ne odustaje a nasad mu je zdrav i rodan

e da ja ipak kupio sebi reglone i nakon 2 dana posle spricanja pocinje se susiti izdanci

samo cuo sam da reglone djeluje explozivnije brze ali da se izdanci brze regeneriraju a da basta djeluje sporije ali dugotrajnije
 

KOBAC

Član
Tu od
13 Svi 2008
Poruka
419
od nenad
A Kobac znas kako.....sve vise razmisljlam da je blizu proredjivanje.Probao sam na jednom cosku to uraditi i mogu ti reci koliko mi je prvo bilo zao ,iznenadio sam se kako uopste nije izgledalo lose.Cini mi se da su sadnice prodisale.Ali jos uvek nemam hrabrosti da krenem u ozbiljnije proredjivanje.Ostalo je sve po starom ,kako je kod tebe?

dosta sam razmišljao o tvom prorjeđivanju DA ili NE! pa se sjetim jabuka koje su u gustoj sadnji i daju dobar prinos ( puno nižih stabala ). skoro da sam za pokus sa gustim stablima ( makar nekoliko redova ostaviti ). moguči problem su izboji ( ne možeš im priči ), ali ne sviđa mi se ni ono u orahovici ( šumetina od 5m u visinu ). to nije plantažni uzgoj ( nemožeš ni orezati kako treba, ni oprskati, itd.) to je kao da žir ili kesten uzgajaš! eto igraj se za nauku!

kod mene je sve živnilo otkad kiša pada. danas obišao nasade. sve se zeleni. valjd će biti nešto $ ove godine. za sada nemam nekih večih problema. jedino trava raste kao u engleskoj. ali neka, kad raste trava, rastu i oni!

lješko jel to sve pomješaš u 100l vode?

znači 1,2% totala + Pledge 50 wp 100g + urea 4,5kg + 100l vode? i kako misliš jedan prohod godišnje! čisto ne mogu vjerovati! što je to pledge?kolko košta!

za deherban i mladice sam čuo. basta je odlična. isprobao jedne godine i dugo je držala. u par navrata sam prskao totalom ( glifosat ) oko samih stabala ( ne direktno po izbojima ), ali sa 1% otopine i mladice se dobro uspore, i posuše, a stablo ostaje OK!

turopoljac, ja nemam problema sa ljeskotočom ( neznam ni kako izgleda, na svu sreću ), ali sam sve ove godine prskao akaricidima u svibnju! ove godine sam preskočio svibanj, ali ču oprskati akaricidom u 7mj, zbog lijeskove grinje ( iako ni od nje nisam vidio nekakve velike štete ), više preventivno! sad idem sa mankozebom + insekticid+ prihrana! pa ču možda ponoviti za 15-20dana! trebali svi koristiti sistemični mankozeb jer ima dosta kiše i vlage koja brzo ispere kontaktne pripravke!

trčite u voćnjake jer trava divlja! več drugi put idem malčirati, a kako raste na prvom nasadu ( več obavio drugo malčiranje ) iče brzo i treče!
 

Smiljan

Aktivni član
Tu od
5 Ruj 2007
Poruka
1,840
Lješko za glifosfat i pledge ok to je poznato ali čemu Urea, to mi je nešto sasvim novo.

pozdrav

Urea je pretpostvljam da listovi malo intezivnije "povuku" smjesu te stoga herbicidi djeluju efikasnije
 
L

LJEŠKO

Guest
Pozdrav svima!

Djelim mišljenje sa Smiljanom ako znamo da se urea u malim koncentracijama sa vodom može poslužiti kao folijarno gnojivo, ali svakako nesmjemo smstnuti s uma da urea dosta agresivno djeluje na gumene djelove pumpi prskalica (membrane, gumice - diftungi, ...)zbog čega je nakon svake primjene potrebno detaljno isprati prskalicu.
Kobac pita što je to Pledge 50WP (čita se PLEIĐ). To je herbicid koji ima široku primjenu u uništavanju korva, a prizvod je Veterine Kalinova. Cjena nije baš povoljna (50 gr - oko 150 kn) što znači 100 gr cca 300 kn ali ako se uzme u obzir (kako tvrdi struka) da je sasvim dovoljan jedan prohod onda bi to moglo biti isplativo uzmemo li u obzir da je sa drugim preparatima potrebno proći i tri prohoda (cijena herbicida + utršeno vrijeme + uloženi trud)

- PLEDGE 50 WP

Herbicid za suzbijanje širokog spektra širokolisnih korova i dijela uskolisnih korova. Herbicid nadmočnog rezidualnog djelovanja kod zemljišne primjene i brzog “spaljujučeg” djelovanja kod folijarne primjene.

DJELATNA TVAR
Flumioksazin 50%

DJELOVANJE
Blokira protoporfirinogen oksidazu u kloroplastu. Pod djelovanjem sunčeve energije dolazi do pojave herbicidnog djelovanja tako da aktivni kisik oksidira lipide u staničnoj membrani i uzrokuje njeno razaranje. Konačni rezultat je uništenje kloroplasta u biljci i onemogućavanje vršenja fotosinteze te ugibanje biljke.

U vinogradu i vočnjaku usmjerenom aplikacijom škropiva na tlo ili na iznikle korove:
Tretiranje cijele površine:
a.) prije nicanja korova, u količini sredstva od 1,2 kg/ha (120 g u 20 l vode na 1000 m2).
b.) na iznikle korove, u količini sredstva od 0,8 kg/ha (80 g na 1000 m2). Tretiranje u trake širine oko 70 cm:
a.) prije nicanja korova, u količini sredstva od 0,4 kg/ha (40 g u 20 l vode
na 1000 m2).
b.) na iznikle korove, u količini sredstva od 0,3 kg/ha (30 g na 1000 m2). Pledge 50 WP u tank-miks kombinaciji sa preparatima na bazi glifosata: primjenom na cijelu površinu ili u trake širine 70 cm, na iznikle korove:
Tretiranje cijele površine:
- 0,70 kg/ha Pledge + 4l/ha preparata na bazi glifosata (Total 480 SL)
Tretiranje u trake:
- 0,25 kg/ha Pledge + 1,5l/ha preparata na bazi glifosata (Total 480 SL)

-I DALJE STOJI MOJA PONUDA ZA PRODAJOM MOG STROJA ZA MEĐUREDNU OBRADU ILI ZAMJENOM ZA NEKI DRUGI STROJ (fotografije na stranici br.181)

Pozdrav!
 

dejan.pfos

Član
Tu od
4 Tra 2011
Poruka
110
sad idem sa mankozebom + insekticid+ prihrana! pa ču možda ponoviti za 15-20dana! trebali svi koristiti sistemični mankozeb jer ima dosta kiše i vlage koja brzo ispere kontaktne pripravke!


@Kobac: Jel Vi to smućkate sve zajedno u jedan pripravak pa tretirate ili svaki posebno?..... Ne znam dali se mogu mješati te aktivne tvari, da ne bih došlo do inaktivacije jedne s drugom fungicid+insekticid+hraniva?? ispravite me ako griješim
 
Posljednje uređivanje:

KOBAC

Član
Tu od
13 Svi 2008
Poruka
419
@Kobac: Jel Vi to smućkate sve zajedno u jedan pripravak pa tretirate ili svaki posebno?..... Ne znam dali se mogu mješati te aktivne tvari, da ne bih došlo do inaktivacije jedne s drugom fungicid+insekticid+hraniva?? ispravite me ako griješim

da! sve pomješam! naravno u trgovini pitam tehnologa što se može mješati i onda to kupim i pomješam!

lješko jel tvoja juha ide za 300l ili 100l! sory nisam skužio, a raspitao sam se što je pledge!
 
L

LJEŠKO

Guest
da! sve pomješam! naravno u trgovini pitam tehnologa što se može mješati i onda to kupim i pomješam!

lješko jel tvoja juha ide za 300l ili 100l! sory nisam skužio, a raspitao sam se što je pledge!

Formulacija koju sam ja dobio, a posavjetovao se sa nekoliko ljudi koji se duže bave vočarstvom ili su u maheri kemijskoj struci u proizvodnju i primjeni herbicida govore iz svoji iskustava da je to okvirno to uz manje nijanse.
ZNATE KAK SE VELI - ČOVJEK SE UČI DOK JE ŽIV, a ja bi dodao ili na svojim greškama ili od drugih.
Ova formulacija je za 100 litara (ureu prethodno otopiti u vodi).
Pozdrav !
 

KOBAC

Član
Tu od
13 Svi 2008
Poruka
419
Formulacija koju sam ja dobio, a posavjetovao se sa nekoliko ljudi koji se duže bave vočarstvom ili su u maheri kemijskoj struci u proizvodnju i primjeni herbicida govore iz svoji iskustava da je to okvirno to uz manje nijanse. Ova formulacija je za 100 litara (ureu prethodno otopiti u vodi). Pozdrav !

znači trebam 600l otopine, da 5ha poprskam. treba mi 6 pleđova ( 1300kn) + 7 totala ( 400kn ) i 30kg uree ( 50kn - zanemarivo ) sve skupa cca 1800kn i miran sam s travom za ovu godinu! nije baš jeftino! možda napravim pokus na 1ha. e sad koliko to zagađuje zemlju i smeta korjenu lijesci ( s obzirom da je plitak ), u budučnosti? jel ti možda kemićar što spominjao?

za karlu i sve ostale. danas kontaktirao savjetodavnu u vezi stabala što se suše ( ili nisu potjerala kako treba ). načelno nisu sigurni što je, ali su najbliži onoj tvrdnji što mi je royal mayestic dao u breskvama da je vlaga problem i gljivica je napala korjen pa praktički ugušila stablo. ako je nekoliko komada u vočnjaku nije strašno. nekog rješenja nema. ta stabla treba orezati "u glavu" do zelenog pa kako im bude. a kad prolista ( i ako ) nije loše dati prihranu preko lista (megagrin, aminokiseli i sl ). možda će ići uzorak na analizu! ako šta bude novo javim!

jučer sam se "potukao" sa travom i bio sam sav zelen!! he,he! al dobila je svoje!
 

Podravec

Član
Tu od
4 Velj 2009
Poruka
89
Inače "Pledge 50 WP" se proizvodi u Japanu, a Veterina je uvoznik.
Kod mene je trenutno na akciji: 80g - 188kn
 

karla

Član
Tu od
20 Ruj 2008
Poruka
536
Svaka godina bavljenja uzgojem lješnjaka ruši jednu po jednu priču.
Ove godine je na redu priča oko prskanja i zaštite (vrijeme tretiranja i sredstva tretiranja; koliko puta godišnje-kada točno treba).
I što je interesantno svi koji imaju lješnjak u rodu, imaju problem sa nečim a neznaju što je, ali neznam zašto o tome neće otvoreno i javno govoriti kao neki od nas koji smo otvorili temu da postoji ove godine problem sa nekom pojavom bolesti na pojedinim stablima lijeske, koja je rezultat vremenske specifičnosti prošle godine, a rezultati se manifestiraju ove godine početkom vegetacije.
Ili ljudi nisu primijetili, pa su tek sad počeli drugačije promatrati ta stabla što imaju ili svi javno hoće da se pohvale kako imaju prekrasno uređenu plantažu.
Neznam.
Ja sam u punom pogonu na sve strane što se tiče konkretnih zahvata na plantaži. Rezultati bi trebali biti vidljivi kroz deset -dvanaest dana pa ćemo onda moći diskutirati. Struka kaže da netreba dizati paniku za par stabala, a meni je i za jednu granu.
Kobac, pratim i Royala na breskvi i drugim temama i sve je što kaže 100% je OK, ali ja nemam problema sa stajačim vodama u nasadu jer je plantaža pozicionirana na brdu. Kod mene su se poklopile druge stvari kojima je pogodovala i ta nesretna premokra prošla godina, a sad čekam još neka ispitivanja pa čemo vidjeti i stvoriti neku kompletnu sliku. 90% je sigurno da se radi o moniliji. Liječimo tu nesreću ali definitivno će biti štete na urodu ove godine. Nesreća je u tome što nije rađena odgovarajuća zaštita protiv monilije u pravo vrijeme. I prije sam pisala da program zaštite lijeske koji možemo naći nije nešto.
 

karla

Član
Tu od
20 Ruj 2008
Poruka
536
Ovo nije kukanje, već životno razočaranje:
2004. htjedosmo posaditi šljivu. Pregledom terena od stručnjaka za šljivu, visokopozicionirane osobe u voćarstvu Hrvatske - zaključak: nemojte imat ćete problema sa šarkom jer se u krugu od 100 m zračne linije nalaze stare zapuštene šljive i zrakom će se prenjeti zaraza.
Druga varijanta, još neprežaljena: marelica
Došli ljudi, stručni za tu sortu, pregledali sve i vele sve je idealno, ako uspijete uzgojiti i imati rod-puni đžepovi para. Problem broj 1 kod marelice monilija.
Kako imamo i drugi posao uz voćarstvo, odlučismo se te 2004. za lješnjak.
Sve priče su držale vodu. A sada dođe monilija i na lješnjak, ne da ga nismo htjeli prskati protiv te napasti, nego vodeći računa o apsolutno svim detaljima od sadnje, materijala, obrade, rezidbe - 2011. napad monilije. Nitko nije o moniliji ništa govorio niti davao preporuke za zaštitu. A desila se monilija laxa.
Kod mene u vrlo malom razmjeru u odnosu na površinu, ali ja Vam svima velim: Od kad sam uz još neke forumaše počela pisati i ukazivati da se nešto čudno dešava, javilo mi se toliko ljudi na pp. da je ovo apsolutno veliki problem. Neki nasadi su opako stradali, i to oni koji su počeli donositi rod-katastrofa. Nije u pitanju stablo - dva nego na desetke stabala.
Program prskanja lijeske nije odgovarajući, svrstava se u red ostalog voća a ona to nije. Nije prije svega jer cvijeta dok drugo još debelo spava i kroz te cvijetiće mislim na ženske cvijetove ulazi zaraza. Kasnije možemo mi polijevati ali ono što je ušlo, ako postoje ovakvi mokri uvjeti radi svoje.
 

karla

Član
Tu od
20 Ruj 2008
Poruka
536
Odlično si zaključio još jesu preguste al sad dok su mali još su iskoristive a postepeno ću ih prorjeđivati, tako i dolazim do dobrog uroda i i savjetovano mi je od vlasnika starih nasada da se tako bolje iskorištava urod!

Ovo je isto jedna od pogodnosti da se razvije bolest, pregusti sklop krošnje.
Nema prozračnosti i kad je puno vlage razvoj bolesti je brži, napredniji. Urod je zanemariv na tim donjim grančicama kolika je šteta tekuće i slijedeće godine ako se pojavi bolest. Ja imam isto formirana neka stabla koja su pregusta jer mi je šteta ne uzeti rod s tih grana koje su na dohvat ruke, ali najesen ide drastično prorjeđivanje i rezidba.
Druga stvar je podići imunitet voćke, i stvoriti tlo koje joj je najpovoljnije. analiza tla i po njoj postupiti je odlična stvar. Raditi je svake 4-5 godine.
Treća stvar je pratiti vegetativni rast rodnih grana i na osnovu njega vršiti daljnju rezidbu i balansirati prihranu i gnojidbu. Tu ima vrlo stručnih i odličnih preporuka o kojima ćemo diskutirati.
Jako važno: sanirati sve rane na kori i prilikom rezidbe sa voćarskim voskom.
Tu mislim na rane od mehaničkih ozljeda /kod obrade npr. flaks. I kroz te rane ulazi zaraza. Drvo trebate promatrati kao npr. čovjeka.
U svim stresnim situacijama, posebno reagirati na način da se one lakše prebrode. Stresne situacije za vočku: suša, previše vlage, ozljede (tuča) napad bolesti u većoj mjeri,..................
 

KOBAC

Član
Tu od
13 Svi 2008
Poruka
419
karla
Mislili smo da je neka bakterioza, monilija ili nešto slično, pa da idemo sa zaštitom u tom pravcu, ali ispitali su grančice i o bakterijama, n a sreću, nema govora.

Nasad nije u ravnici, pa ga nije pogodila voda, vlaga i sl. Radi se samo o stablima koja ulaze u puni rod!!!? 7-8 godina starosti. To su drveća, to nisu voćkice.

Zamislite samo 8 godina njege, brige i svih ostalih aktivnosti i sad se odjednom desi nešto a nezna se što?

pa odakle ti sad da je monilija u pitanju? jeli to sad neko novo ispitivanje? nedaj bože da si u pravu!!!! po starim postovima se vidi da se ne zna što je to? takav sam i ja odgovor dobio! da ponovim iz bresaka odgovor mislim da monilija postepeno napada stablo ( od vrha ) i stigneš rezati ( bar malo ). ali ono što se desilo kod mene, i što se vidi kod d blaža je po meni nešto drugo! to je u tjedan/dva ugušilo stablo! mislim da nije monilija, a i tvoja ispitivanja su to pokazala ( bar sam tako shvatio iz citiranog ) . evo kod mene samo jedno stablo još nije krenulo! ostala su potjerala! dat ću im malo vitamina pa ćemo vidjeti!

ako je monilija nadrljali smo!
 

palfinger

Član
Tu od
8 Lis 2009
Poruka
77
Ovo je isto jedna od pogodnosti da se razvije bolest, pregusti sklop krošnje.
Nema prozračnosti i kad je puno vlage razvoj bolesti je brži, napredniji. Urod je zanemariv na tim donjim grančicama kolika je šteta tekuće i slijedeće godine ako se pojavi bolest. Ja imam isto formirana neka stabla koja su pregusta jer mi je šteta ne uzeti rod s tih grana koje su na dohvat ruke, ali najesen ide drastično prorjeđivanje i rezidba.
Druga stvar je podići imunitet voćke, i stvoriti tlo koje joj je najpovoljnije. analiza tla i po njoj postupiti je odlična stvar. Raditi je svake 4-5 godine.
Treća stvar je pratiti vegetativni rast rodnih grana i na osnovu njega vršiti daljnju rezidbu i balansirati prihranu i gnojidbu. Tu ima vrlo stručnih i odličnih preporuka o kojima ćemo diskutirati.
Jako važno: sanirati sve rane na kori i prilikom rezidbe sa voćarskim voskom.
Tu mislim na rane od mehaničkih ozljeda /kod obrade npr. flaks. I kroz te rane ulazi zaraza. Drvo trebate promatrati kao npr. čovjeka.
U svim stresnim situacijama, posebno reagirati na način da se one lakše prebrode. Stresne situacije za vočku: suša, previše vlage, ozljede (tuča) napad bolesti u većoj mjeri,..................
Samo da se nadovežem, zaboravila si i na kvalitetni sadni materijal, možemo početi od problema u samom početku a nadalje ono najbitnije je da pravila nema kod lješnjaka gust sklop grana na jednom stablu daje izvrsne rezultate dok samo 4m dalje isti gusti sklop sa puno suhih grančica. Analiza što češće bez daljnjega ali kod mene primjer stablo do stabla 20 cm na jednom kloroza drugo potpuno ispravno, prorijeđeno stablo savršeno, 4 m dalje prorijeđeno pravilnog oblika opet suhe grančice pa ti sad sudi ko koga i zašto. Karla vjeruj mi nema monilije kod tebe simptomi prvi su sušenje listova u vegetaciji pa postepeno odumiranje i nikakve druge kombinacije, da pupovi nisu ni krenuli ili da se osušilo preko zime ili žuto lišće a ne otpada i sl. 10 agronoma mi se izredalo na nasadu i svi su dali iste informacije što se mnogih bolesti tiće, prije bih povezao sa rakom kojeg je gore opisao netko, mislim lješko! Inače kod mene je svaka rana, svaki rez naknadno zaštićen voskom!
 

D&D

Član
Tu od
16 Sij 2011
Poruka
275
Ovo nije kukanje, već životno razočaranje:
2004. htjedosmo posaditi šljivu. Pregledom terena od stručnjaka za šljivu, visokopozicionirane osobe u voćarstvu Hrvatske - zaključak: nemojte imat ćete problema sa šarkom jer se u krugu od 100 m zračne linije nalaze stare zapuštene šljive i zrakom će se prenjeti zaraza.
Druga varijanta, još neprežaljena: marelica
Došli ljudi, stručni za tu sortu, pregledali sve i vele sve je idealno, ako uspijete uzgojiti i imati rod-puni đžepovi para. Problem broj 1 kod marelice monilija.
Kako imamo i drugi posao uz voćarstvo, odlučismo se te 2004. za lješnjak.
Sve priče su držale vodu. A sada dođe monilija i na lješnjak, ne da ga nismo htjeli prskati protiv te napasti, nego vodeći računa o apsolutno svim detaljima od sadnje, materijala, obrade, rezidbe - 2011. napad monilije. Nitko nije o moniliji ništa govorio niti davao preporuke za zaštitu. A desila se monilija laxa.
Kod mene u vrlo malom razmjeru u odnosu na površinu, ali ja Vam svima velim: Od kad sam uz još neke forumaše počela pisati i ukazivati da se nešto čudno dešava, javilo mi se toliko ljudi na pp. da je ovo apsolutno veliki problem. Neki nasadi su opako stradali, i to oni koji su počeli donositi rod-katastrofa. Nije u pitanju stablo - dva nego na desetke stabala.
Program prskanja lijeske nije odgovarajući, svrstava se u red ostalog voća a ona to nije. Nije prije svega jer cvijeta dok drugo još debelo spava i kroz te cvijetiće mislim na ženske cvijetove ulazi zaraza. Kasnije možemo mi polijevati ali ono što je ušlo, ako postoje ovakvi mokri uvjeti radi svoje.

Iako nemam nasad lješnjaka, skoro svaki dan sam tu ,čitam što se piše i do nedavno nije bilo bitnog spomena bolesti.Skoro pa sam pomislio da su oboljenja marginalna. Meni je monilija noćna mora jer sam vidio nasade koji su opako stradali. Bagerima smo čupali čovjeku čudo toga,sve palili poslije. Izgledalo je odvratno. Čovjek je inzistirao da se povadi i korijenje,sve polije gorivom i zapali. Nekoliko hehtara 10-ak godina starog nasada počupanog i na hrpama zapaljenog je slika koja se ne zaboravlja. Vjerovanje da je lješnjak daleko otporniji nego ostalo voće a posebno da ga ne napada monilija u mojim razmišljanjima nosilo je barem 20% "bodova". Možda sam radi viđenog previše uplašen monilijom no nažalost kako sam pisao u prethodnim postovima dogodila se ljudima koji su u voćarstvu 20-25 godina (imaju kajsije ili breskve) .Jednostavno nisu stigli kako oni kažu u sat ošpricati.
Gledao sam par starih nasada 15-20 godina i nema oboljenja. U čemu je problem sa novijim nasadima ? Hipotetski, jel moguće da je (opet) problem u sadicama ?
 

krki

Aktivni član
Tu od
1 Sij 2007
Poruka
912
Iako nemam nasad lješnjaka, skoro svaki dan sam tu ,čitam što se piše i do nedavno nije bilo bitnog spomena bolesti.Skoro pa sam pomislio da su oboljenja marginalna. Meni je monilija noćna mora jer sam vidio nasade koji su opako stradali. Bagerima smo čupali čovjeku čudo toga,sve palili poslije. Izgledalo je odvratno. Čovjek je inzistirao da se povadi i korijenje,sve polije gorivom i zapali. Nekoliko hehtara 10-ak godina starog nasada počupanog i na hrpama zapaljenog je slika koja se ne zaboravlja. Vjerovanje da je lješnjak daleko otporniji nego ostalo voće a posebno da ga ne napada monilija u mojim razmišljanjima nosilo je barem 20% "bodova". Možda sam radi viđenog previše uplašen monilijom no nažalost kako sam pisao u prethodnim postovima dogodila se ljudima koji su u voćarstvu 20-25 godina (imaju kajsije ili breskve) .Jednostavno nisu stigli kako oni kažu u sat ošpricati.
Gledao sam par starih nasada 15-20 godina i nema oboljenja. U čemu je problem sa novijim nasadima ? Hipotetski, jel moguće da je (opet) problem u sadicama ?


jedan takav stari nasad si pogledao kod mene izgleda zdrav ali mi je gazda reko da mu se svake godine koji osuši pa ga on ispili do temelja i iz tog panja mu izraste novo ali zdravo stablo ili grm na pitanje o cemu se radi nema pojma i ne zabrinjava se previse
 

karla

Član
Tu od
20 Ruj 2008
Poruka
536
Mislim da nije u pitanju sadni materijal.
Nego neadekvatna, odnosno nikakva zaštita i nepravovremena s obzirom na određene bolesti kojima je izgleda i lješnjak sklon ali opet u nekim posebnim uvjetima i opet puno manje nego ostale voćne vrste.
Nismo se nadali, a izgleda da ćemo više pažnje trebati posvetiti tome. To je moje osobno mišljenje. Naročito ako smo toliko uložili u sve to.
Večina ljudi koji se s nečim bave ne žele negativa iskustva otvoreno staviti i prodiskutirati o tome i ukazati na greške pa da ih drugi ne čine nego šute i misle e ako sam ja n.... neka i on proba.
 

Najnoviji postovi

Na vrh