Uzgoj lijeske

[Žarko]

umanjio je u voćnjacima koji imaju cvjetove,a ne rese
-na lješnjacima je prošle godine mraz samo malo pofrkao listove i to nije nanijelo nikakve štete
-i kome bi se taj sroj uopće i isplatilo imati (možda pp Orahovica za 230ha ),a ostali za 1,2 ili3 ha

pa mraz ne šteti resama jer one do razdoblja mraza otpadnu a tek onda kreće razvoj ploda kada je lješnjak jedino osjetljiv. Nemojte zaboraviti da ima plantaža po 10 i više hektara kojima bi se isplatio ovaj stroj. Možda je ipak isplativiji nekim drugim voćkama.

 

[krki]

u prospektu za yara gnojiva {obratiti paznju gdje su stavili cvjetanje}

 

[ivanuse]

evo moje međuredne freze pofarbana i ceka suho da moze u akciju

Stvarno dobro izgleda freza!
Bilo bi zgodno kada kreneš u akciju s njom da podjeliš s nama neke fotke ili kratki video da vidimo kako ti to radiš!

 

[Tomeck]

Može li mi netko reći kako i na koji se način vrši kalibracija lješnjaka, očišćenog. Što znači kalibracija 11/13.
Hvala na odgovoru,

 

[ARNO]

Može li mi netko reći kako i na koji se način vrši kalibracija lješnjaka, očišćenog. Što znači kalibracija 11/13.
Hvala na odgovoru,

Možda pomogne ovo

http://www.njuskalo.hr/poklanjam/poklanjam-znanje-orezivanju-ljesnjaka-oglas-7571072


envy)::

 

[Podravec]

Može li mi netko reći kako i na koji se način vrši kalibracija lješnjaka, očišćenog. Što znači kalibracija 11/13.
Hvala na odgovoru,

kalibracija 11/13 = promjer lješnjaka 11-13 mm

 

[bobostar]

ajde nek ovo neko komentira spremam se kupit ovo gnojivo ali mi nije jasno kaj ovo s cvjetanjem

Sve jasno... bor je kod lješnjaka važan za pravilan razvoj jezgre (značajno se smanjuju deformacije jezgre) u početku razvoja plodova. :icon_wink:

 

[laib33]

pomoć

Jel netkom poznat ovaj insekt, našao sam ga na lješnjaku

 

[Žarko]

Jel netkom poznat ovaj insekt, našao sam ga na lješnjaku

Ja sam znao naći takvih kukaca prilikom obrezivanja ali mrtvih i kao u nekakvoj čahuri. Ne znam da li je koristan ili ne.

 

[Tunera]

Pozdrav svima, iako nisam dugo ništa pisao, čitam forum i borim se sa problemima u nasadu kao i svi vi.
Nasad nam je star 5-6 godina, imamo 3 pozicije i na sve tri je različita situacija.
Draženovo - bolje biljke stabla su visoka oko 1m, na parcerli loše biljke su visine 0,5m
Najlošija parcela - isto - pola metra i oko metar.
Pozicija gdje su nam stabla visine cca 2m je u redu i za nju nismo radili analizu.

Molim da malo pregledate analizu i da me i vi posavjetujete što da radimo.
Preporukom Agronomskog faktulteta smo kupili gnoj, pola količine smo bacili a pola čekamo sad za kojih 2 tjedna.
Također, pripremili smo i 2 tone agrovapna što je isto preporuka.
Oznaka
uzorka
dubina
(cm)
pH
%
mg/100 g tla



H2O
1M KCl
humusa
N
P2O5
K2O


DRLJANOVAC – DRAŽENOVO; površina 1,0 ha (loše biljke)
8242
0-30
5,55
4,08
1,48
0,08
7,80
15,20


8242A
30-60
5,47
4,05
1,20
0,07
2,60
9,60


DRLJANOVAC – DRAŽENOVO; površina 1,0 ha (bolje biljke)
8243
0-30
5,83
4,47
1,97
0,10
5,90
16,20


8243A
30-60
5,69
4,57
1,31
0,10
2,90
11,00


Ne mogu učitati tablicu iz vord-a, ali vidim da ih je poredao prema dolje.
Hvala i pozrav svima,
Tunera


smo jučer kupili Benasi sa Hondinim motorom ..5.5ks
Frezali smo, okopavali oko lijeske.
Dubina je okopavanja je bila oko 7-15-20cm. Zanima me da li vi koristite kopačicu za okopavanje i koliko puta godišnje okopavate.
Primjetio sam da smo na tu i tamo koljem stablu oštetili površinski korijen, (ne jako, odrezali koji kraj žile na dubini od cca 10-15cm. Ta su stabla visoka oko 2m,
Koliko je njima korijen duboko i da li je to značajna šteta?
Znam da je preslika korjena nadzemni dio stabla i da toliko ide u širinu.
Također smo nagrnuli i zemlju prema stablu malo da to malo podignemo kako bi sačuvali vlagu ako bude suše.
Probat ću analizu unijet preko slike.
Hvala i još jednom pozdrav,
Tunera


Preporuka je:
Iz rezultata kemijskih analiza tla te na temelju obilaska terena može se zaključiti da se radi o psudoglejnim tlima koje karakteriziraju loša fizikalna i loša kemijska svojstva. U tlu dominiraju frakcije praha i gline što svrstava ova tla u skupinu praškasto glinasto ilovastih tala (PrGI).
U pogledu kemijskih svojstava analizirana tla su jako kisela do kisela. Najniža pH vrijednost tla utvrđena je na parceli „Draženovo“ ispod loših biljaka, zatim na „najlošijoj“ parceli, dok je nešto povoljnija pH reakcija utvrđena ispod boljih biljaka na parceli „Draženovo“. Zbog jako kisele i kisele reakcije tla potrebno je provesti kalcizaciju tla sa 3 t/ha fino mljevenog vapnenca. Polovinu primijeniti odmah, a drugu polovinu na jesen.
Zbog slabe opskrbljenosti tla humusom i ukupnim dušikom predlažemo prihranu lijeske sa KAN-om u količini od 75 g/m2 tijekom ožujka, te sa 50 g/m2 početkom svibnja. Površina koja se gnoji definirana je obodom krošnje.
Kako se radi o tlima slabo opskrbljenim fosforom, a umjereno opskrbljenim kalijem predlažemo osnovnu gnojidbu tla na svim površinama s 75 g/m2 NPK 7:20:30. Osnovnu gnojidbu provesti odmah.

 

[karla]

Imaš napravljenu analizu, imaš napravljenu preporuku, i nije mi jasno zašto tražiš mišljenje nekog sa foruma na osnovu svega što imaš.
Analizu ti je radila ovlaštena ustanova sa stručnim kadrom i tko je sa foruma stručniji da nešto doda svojeg, neznam...mogu po tom pitanju ići samo filozofije, a u lješnjaku nema puno filozofije.

 

[Tunera]

Vidio sam da je bilo nekoliko sličnih slučajeva pa je, ako se ne varam, netko sa 'gnojidbe info' rekao da je preporuka bila kriva.
Zato ja to pitam...

 

[baranjac747]

Pozdrav svima, imam jedno pitanje a ujedno i savjet, naime nasad je star 6mj i dosta su male sadnice, jednogodišnje, i sad me zanima dali je netko moždamuništavo korove nekim kemijskim preparatom tipa TOTAL, i sl. ja sam pokušavo kopat al je tvrdo ko kamen, pa ako netko zna ili je koristio zamolio bih ga za savjet.

 

[dejan.pfos]

Nikako prijatelju, prve 2-3 godine okopavanje ti ne gine... nema špricanja u prvim godinama, eventualno košenje trave trimerom ili sl. (u nuždi) ali uz oprez jer je moguće oštećenje mladice koja je zasađena... mogao bih samo okopati oko sadnica, a između njih košenje... takav je to posao pajto, i ja sam prvih godina okopavao i mučio se ali se isplatilo (slika)... međured sam frezao, a u redu motika i deri....

 

[baranjac747]

Ja evo vec 3 dana štozer u ruke i udri, al je trvdo ko kamen pogotovo tamo kod šume di mi je bila voda

 

[dejan.pfos]

I mi smo štozer koristili... polako po malo pa će se napraviti... ako zapneš s nečim slobodno zovi... ajde pozdrav

 

[baranjac747]

E kad si vec tu da te pitam sta dalje s gnojidbom umjetnim i prskanjem, jel treba nesta

 

[dejan.pfos]

Ajde čujemo se sutra...

 

[bobostar]

Pozdrav svima....

Molim da malo pregledate analizu i da me i vi posavjetujete što da radimo.
Preporukom Agronomskog faktulteta smo kupili gnoj.....
Preporuka je:
Iz rezultata kemijskih analiza tla te na temelju obilaska terena može se zaključiti da se radi o psudoglejnim tlima koje karakteriziraju loša fizikalna i loša kemijska svojstva. U tlu dominiraju frakcije praha i gline što svrstava ova tla u skupinu praškasto glinasto ilovastih tala (PrGI).
U pogledu kemijskih svojstava analizirana tla su jako kisela do kisela. Najniža pH vrijednost tla utvrđena je na parceli „Draženovo“ ispod loših biljaka, zatim na „najlošijoj“ parceli, dok je nešto povoljnija pH reakcija utvrđena ispod boljih biljaka na parceli „Draženovo“. Zbog jako kisele i kisele reakcije tla potrebno je provesti kalcizaciju tla sa 3 t/ha fino mljevenog vapnenca. Polovinu primijeniti odmah, a drugu polovinu na jesen.
Zbog slabe opskrbljenosti tla humusom i ukupnim dušikom predlažemo prihranu lijeske sa KAN-om u količini od 75 g/m2 tijekom ožujka, te sa 50 g/m2 početkom svibnja. Površina koja se gnoji definirana je obodom krošnje.
Kako se radi o tlima slabo opskrbljenim fosforom, a umjereno opskrbljenim kalijem predlažemo osnovnu gnojidbu tla na svim površinama s 75 g/m2 NPK 7:20:30. Osnovnu gnojidbu provesti odmah.

Evo, Tunera, neki to zovu "filozofija" a neki iskustvo... a ti uzmi kako želiš.
Ovo što je gore u preporuci podvučeno i boldano (masna slova) ne ide zajedno.
Smanjenje kiselosti (dodavanjem vapnenog materijala) i istovremno podizanje količine fosfora u tlu (gnojidba NPK 7:20:30) ne daje gotovo nikakav učinak.
Zašto?
Stvar je dobro poznata...

Ono što moraš odlučiti je koji ćeš problem prvi riješavati; kiselost tla ili slaba opskrba fosforom.
Po meni kiselost ti je "gorući problem" je je tlo stvarno kiselo, a sa druge strane ljeska je kalcifilna kultura (bilo je tu i slika problema nedostatka kalcija kod ljeske).
A fosfor ove godine riješavaj folijarno (jer na taj način ćeš izbijeći jak antagonizam Ca-P u tlu). Ima više preparata za tu namjenu, pa se javi na PM, ako ti nešto treba.
Na jesen ponovo odradi ostatak kalcifikacije kako je preporučeno.
Na proljeće ponovo provjera pH i hidrolitskog aciditeta u tlu (to su samo dva parametra, ne treba raditi cijelu analizu), i ako je stanje OK počni riješavati problem fosfora. sweat):
Inače, i jedan i drugi problem trabao si riješiti prije podizanja nasad, sada to neće biti samo tako.

Eto, sad' imaš i "filozofiju" i iskustvo, pa sam odaberi.

p.s. Kod ovakvih pH vrijednosti trebalo se je raditi i hidrolitski (ili bar supstitucijski) aciditet, jer bez toga je teško dozirati vapneni materijal

 

[karla]

ZA TUNERA: vezano za preporuku Agronomskog fakulteta i Bobino mišljenje, a o gnojidbi i smanjenju kiselosti, bilo bi jako korisno za sve nas koji neznamo i nemamo iskustvo kada bi Tuner, pošto ima pisani trag, od jedne i druge strane, a različitosti u preporuci postoje zatražio od Agronomskog fakulteta očitovanje jer na kaju karajeva sigurno si platio analizu, izlazak i preporuku pa imaš pravo tražiti pojašnjenje čak i prema Zakonu o zaštiti potrošača. Ako su ti dali krivu preporuku, traži povrat novaca.
Ja bi na tvom mjestu točno to napravila, zatražila očitovanje i pojašnjenje od fakulteta. Ja više ne dajem zemlju redovito na analizu nego se rukovodim starim metodama kojima balansiram kiselost pa nisam u toj mogućnosti .... ali prema nekim naznakama to čemo morati raditi redovito da zadovoljimo zakonsku regulativu, dakle da imamo papir, a koga briga kako nasad izgleda....
ZA BOBOSTARA: vidiš Bobo za mene je filozofija ovi silni kemijski izrazi, koje se ni ne trudim pročitati, a zašto i bi jer nisam kemičar, nego uzgajivač lješnjaka, i za kemiju ću platiti ako moram ustanovu od koje očekujem da odradi svoj posao, a iskustvo u lješnjaku su za mene velika, zdrava stabla s puno roda.


Bobostar, osobno smatram da si vrlo stručna osoba po pitanju gnojidbe i ostalih stvari vezanih za voćarstvo i o tome nema diskusije.
Prateće službe od kojih treba da dobijemo puno toga stručnog vrlo su tanke i ne snalaze se iako ima izuzetaka.