• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Uzgoj lijeske

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,556
nemam neku noviju analizu ali 2013. godine su se i prerodili pa će valjda dobro doći za ovu godinu. Ma ja ti to bacam prvi puta od kada imam nasad lješnjaka a to je već sedma godina. Do sada nisam ni znao da je to potrebno.
Što se tiče bora u uzgoju ljeske, dvije su glavne uloge; za cvatnju (dva momenta; u jesenskoj gnojidbi u tlo te nakon završetka cvatnje-početak razvoja plodića) te kod intenzivnog porasta plodova-punjenje jezgre.
U ovoj drugom momentu, bor ima direktnu ulogu (pravilno punjenje jezgre) te indirektnu ulogu (metabolizam ugljikohidrata (čitaj: suhe tvari i utjecaja na konačan ukus ploda) te poboljšava metabolizam kalcija.
Ukoliko se u ovom drugom momentu dogodi nedostatak bora, plodovi (tj. jezgre) ostaju šture ili deformirane.
Po tom simptomu se može procjeniti koliko je bio izražen nedostatak bora u predhodnoj vegetaciji - jednostavno ocijeniti koliko ima šturih i deformiranih jezgri. Ako je to rijetko zastupljeno, onda u nasadu ima dosta bora, a ako ne onda treba gnojiti borom.
Iako većina smatra da je deformirana jezgra samo problem suše, veći utjecaj na deformiranje jezgre ima nedostatak bora.

U manjim nasadima (i kod manjih prinosa) se to dosta zanemaruje, međutim imam podatak iz Španjolske, gdje deformacija jezgre iznosi i od 13-30%. Španjolska proizvodi oko 16.000-20.000 tona jezgre, i samo gubitak od 13% čini gubitak od 2.000-3.000 tona jezgre godišnje.
 

krki

Aktivni član
Tu od
1 Sij 2007
Poruka
913
jel ima neko kakav nacrt ili sliku kako bi trebao izledati objekat za preradu i skladištenje lješnjaka za kolicinu cca 20t

moja stara štala je u polu raspadu jer sam cekao legalizaciju pa nisam ništa smio dirati zbog moguceg dokazivanja da je izgrađeno prije 68-e ,,
sad se to rješilo,, pa me zanima dal krenut u smjeru detaljne obnove i pretvaranja stare štale u moderniji objekat ili ju ostavit da sluzi kao spremiste za mehanizaciju a dodatno sagraditi nesto samo za cuvanje jezge

jel neko vec radi objekat samo u cilju lješnjaka il svi koristite kaj imate od prije
 

dblaz

Član
Tu od
14 Pro 2007
Poruka
107
Za Bobostara
jel bi mogao preporučit neko sredstvo?
unapred ti hvala,a da ti ujedno i zahvalim na savjetu oko ljuske
 

palfinger

Član
Tu od
8 Lis 2009
Poruka
77
S obzirom na relativno visoke temperature i razne priče oko rezidbe jel neko počeo sa rezidbom ili treba čekat (pod rezidbom smatram korekciju, uklanjanje viška). Ima li netko iskustva s navedenim i koliko stvarno može škodit rezidba kod ovakvih temp. (bakterije i sl.) Hvala!!
 

Plemeniti

Dobro znana faca
Tu od
16 Pro 2008
Poruka
1,728
Ja sam poceo jucer a nastavio i danas ali ne radim kompletnu rezidbu vec samo uklanjam suhe grane koje se nalaze u sredisnjem dijelu krosnje,,,
Buduci da me je pretprosle godine zadesila ona havarija sa smrzavanjem mladih dijelova krosnje i da je uz to jos na sve to migrirala grinja koja nije na vrijeme prepoznata, sad imam hrpu tih suharaka koje sam jel' trebao prosle godine ukloniti,,,
ali radi nedostatka vremena taj posao je izostao te ga sad odrađujem,,,

rezidbu zivih grana planiram ipak za neka hladnija vremena bas zbog pojazni vezanih uz bakterije,,,

Ali ako se po jutru dan poznaje ovo bi mogla biti jako dobra godina,,,
Rese su se izduzile kvalitetno ima ih i prase kvalitetno,,,
kad stablo lagano prvi put dotaknes i ako si u pravcu vjetra hoce te zadusiti koliko je toga u zraku,,,

20gk0on.jpg


axbkv6.jpg


ru8ro8.jpg


xxee8.jpg


2462plt.jpg


noy5uw.jpg
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,556
Ali ako se po jutru dan poznaje ovo bi mogla biti jako dobra godina,,,
Rese su se izduzile kvalitetno ima ih i prase kvalitetno,,,
He, he... nije dosta što se dečki "praše"; mora biti i dosta cura :(inlove):; one nose buduće lješnjake :(giggle)::(giggle)::(giggle):

Za Bobostara
jel bi mogao preporučit neko sredstvo?
unapred ti hvala,a da ti ujedno i zahvalim na savjetu oko ljuske
Što se tiče bora i gnojidbe uglavnom postoje dvije opcije:
1. za gnojidbu u tlu ide Foliarel 21% B , prah, koji se mješa sa granulliranim gnojivima prije primjene
2. za gnojidbu preko lista idu preparati na bazi bor-etanolamina (tehniči bi mogao i Foliarel 21% B, ali su preparati na bazi bor-etanol amina (tekući preparati) ipak bolja opcija, a ne puno skuplja. Preparata ima više (Foliarel Liquido, Bortrac, Fertibor...) a MPC su od 65,00-120,00 kn. Kod izbora tu igra samo cijena, jer su preaprati tehnološki gotovo isti (doista ne znam zašto neka tekuća borna gnojiva tuku MPC i preko 120,00 kn. Definitivno previše).
:8):
 
Posljednje uređivanje od moderatora:

palfinger

Član
Tu od
8 Lis 2009
Poruka
77
Slažem se sa svime s tobom, počeo sam danas praši ko ludo al rezao sam baš grane koje mi il smetaju il se ne uklapaju u zamišljeni raspored, ko zna šta će za vrijeme bit nema se šta čekat ja se ne zamaram sa suhim grančicama unutar krošnje, opadaju one same i ne vidim svrhu cickanja ako ne vegetiraju niti ne guše ništa. pozz!!!
p.s. slike identične mojima stavit ću!!!
 

iwanho

Iskusan lik
Tu od
30 Lis 2008
Poruka
8,676
Prošlo proljeće sam posadil 26 sadnica Istarskog duguljastog. Kasnije sa pročital različite informacije. Po jednoj je za oplodnju potrebno posaditi određen broj sadnica sorte Rimski, a po drugoj nije potrebno. Je li druga informacija točna? Ako nije koliko sadnica Rimskog bi trebal posaditi između?
 

Plemeniti

Dobro znana faca
Tu od
16 Pro 2008
Poruka
1,728
Ja imam zasađeno 900 komada Istarskog bez ijednog oprasivaca pa se ne brinem,,,
ne vidim zasto bi se ti trebao brinuti radi svojih 26,,,

Inace prije nekoliko godina struka je preporucala sadnju 80 % rimskog 20 % istarskog, nakon toga se promjenila prica i sad se savjetuje 80% istarskog i 20% rimskog kao oprasivace,,,
tu cini se neko nekog hmm, jel',,,

He, he... nije dosta što se dečki "praše"; mora biti i dosta cura :(inlove):; one nose buduće lješnjake :(giggle)::(giggle)::(giggle):

Ma ima i njih, samo da ne postanu izbirljive jer to u zivotu nikad nije ka dobru vodilo,
ja bih ipak vise volio da se bez borbe predaju, onako cisto i posteno,,,
 

Plemeniti

Dobro znana faca
Tu od
16 Pro 2008
Poruka
1,728
Kako se cini ovulacija je u punom tijeku jer curke su spremne za
t1594.gif
,,,

34eangh.jpg


2ugc9kw.jpg


33o2z9w.jpg



Bilo previse vlage u zraku pa smo odustali od rezidbe ali se danas malo pituralo,,,


2z5qj5l.jpg


o3gwj.jpg


Sigurno se preko 80% resica izduzilo i peludari na veliko, zenski su pak cvijetovi sirom otvoreni i cini se daje vrijeme gotovo idealno za oplodnju,,,
buduci da se predviđaju vrlo visoke temperature u narednim danima misljenja sam da bi bilo pametno obijeliti vocke kako bi se sto manje zagrijavale a samim tim bi se trebalo sprijeciti i pupanje,,,
bojim se da ukoliko duze potraje ovakovo vrijeme da bi vocke mogle pomisliti da nastupa proljece i potjerati, dalje se cisto bojim i pomisljati,,,

inace bojanje je bilo predviđeno za proljece, ali,,,
 

lichan

Član
Tu od
18 Ruj 2013
Poruka
43
vezano za ranije propupavanje vočaka negdje sam čuo da se treba špricati 5% otopinim urea da bi se zaustavilo propupavanje. Međutim sad lješnjak cvjeta pa ne znam koliko je pametno to raditi.
 

Plemeniti

Dobro znana faca
Tu od
16 Pro 2008
Poruka
1,728
Bobić lljepo za vidjeti uredno održavane lješnjake




e moj zagi, nikad one nisu bile sa toliko trave kao sto je sad ima,,,
tak' da ovo i nije bas za neku pohvalu,,,
no promjenit ce se dogodine nadam se,,,
 

WolfMan15

Novi član
Tu od
27 Velj 2011
Poruka
25
Ovako mislim saditi tek sljedeće godine nasad lijeske na hektar (financijske prirode jer sam student još), ove godine ga mislim malo poboljšati što se tiče tla, pa sam mislio napraviti zelenu gnojidbu. Iz vaših osobnih iskustava, što mislite koja bi mješavina ili jedna kultura bila najbolja za zelenu gnojidbu za lijesku? Hvala unaprijed :)
 

Plemeniti

Dobro znana faca
Tu od
16 Pro 2008
Poruka
1,728
Ovako mislim saditi tek sljedeće godine nasad lijeske na hektar (financijske prirode jer sam student još), ove godine ga mislim malo poboljšati što se tiče tla, pa sam mislio napraviti zelenu gnojidbu. Iz vaših osobnih iskustava, što mislite koja bi mješavina ili jedna kultura bila najbolja za zelenu gnojidbu za lijesku? Hvala unaprijed :)

Poboljsati sto?

Zelena gnojidba prema vecini tekstova koje sam procitao vise potrosi iz zemljista nego sto vrati,,,
ono cisto da znas o cemu se radi,,,

zapravo zelena gnojidba dobra je ukoliko zelis u zemlju unijeti mnogo zelene mase iz koje ce nastati humus pa ce se na taj nacin samo malo poboljsati struktura zemljista a rijesit ce te korova ako uzmes one sa dubokim korijenovim sistemom razrahlit ce ti tlo i tako to,,,

Naime prica ide u smjeru da se zelena gnojidba nekad radila (u pikovima) kako bi se zaposlilo ljude jer od vremena zetve pa do berbe kukuruze nisu imali nekog posla pa ono kazu da covijek koji je bez posla samo na pi*darije misli,,,

E sad ja kad bih i sijao onda bi to vjerovatno bila lupina,,,
 

WolfMan15

Novi član
Tu od
27 Velj 2011
Poruka
25
Zelena gnojidba iz razloga da poboljša strukturu tla, te količinu organske tvari, što će dovesti do povečanja mikroorganizama i hrpe ostalih stvari, plus fiksacije dušika, tj. cilj svega toga je da tlo počne više "živjeti"
Nije mi cilj povećati sadržaj mineralnih tvari, to se lako napravi mineralnom gnojidbom (koja ga inaće uništava), nego prvenstveno poboljšati strukturu i kvalitetu tla, kada će ionako tlo biti godinu dana prazno
Sadda zanimljivo mi je kako djetelina djeluje kao zelena gnojidba, jer se za nju daju poticaji nešto sam čuo priče

edit: evo jedan dobar članak o zelenoj gnojidbi
http://nss.com.hr/documents/dobra_polj_praksa/Zelena gnojidba - sideracija.pdf
 
Posljednje uređivanje od moderatora:

zagi

Novi član
Tu od
27 Velj 2012
Poruka
24
Dobrobiti lješnjaka

Lijeska (lat. Corylus avellana) grmolika je biljka široko rasprostranjena po Europi i Zapadnoj Aziji.
Obično naraste između tri i osam metara u visinu te daje ukusne i nutritivno bogate plodove – lješnjake.
Lješnjak spada u skupinu orašastih plodova i zahvaljujući svojoj velikoj popularnosti diljem svijeta zastupljen je u mnogim receptima i proizvodima.
Koliko je popularan govori nam činjenica da se u svijetu svake godine proizvede preko 800 tisuća tona lješnjaka.
Za njegovu popularnost ponajviše je zaslužan njegov specifičan slatkasti okus kao i visoke nutricionističke vrijednosti.
Lješnjak je bogat zdravim mononezasićenim i polinezasićenim mastima, koje čine daleko najveći udio u njegovim ukupnim masnoćama.

Odličan izvor nutrijenata

Lješnjaci spadaju u hranu relativno bogatu kalorijama pa tako 100 grama lješnjaka sadrži 628 kcal.
Najveći udio u 100 grama lješnjaka otpada na masnoće, približno 61 gram.
Ovdje posebno dolaze do izražaja zdrave mononezasićene i polinezasićene masne kiseline s udjelima 7,9 grama na 100 grama.
Lješnjak je jako dobar izvor dijetalnih vlakana pa tako 100 grama lješnjaka sadrži 10 grama vlakana, što je 39 posto dnevno preporučene količine.
Proteini su također sastavni dio ove namirnice. Nalazimo ih u količini od 15 grama na 100 grama lješnjaka, što je oko 30 posto dnevno preporučene količine za prosječnu osobu.
Lješnjaci su jako dobar izvor minerala - mangana, bakra, magnezija fosfora I željeza.
Bogati su vitaminima E, B i folnom kiselinom.

Ljekovita svojstva lješnjaka

Osim značajnih količina nezasićenih masnih kiselina te minerala i vitamina, lješnjaci su bogati i fitosterolima.
Fitosteroli su biološki aktivni steroidni alkoholi biljnog porijekla.
Cijenjeni su zbog svoje sposobnosti sprječavanja kardiovaskularnih bolesti i tumora.
Oleinska masna kiselina je još jedan izvrstan ljekoviti nutrijent koji sadrže lješnjaci.
Oleinska kiselina djeluje na smanjenje krvnog tlaka kao i na prevenciju srčanog i moždanog udara.
Još jedno znamenito svojstvo ove masne kiseline je njeno djelovanje na moždanu aktivnost i pamćenje.
Istraživanja su pokazala da redovan unos oleinske masne kiseline može znatno poboljšati pamćenje.
Lješnjaci sadrže i omega-3 masne kiseline.
Ove poznate masne kiseline imaju brojne dobrobiti za zdravlje, zbog čega mnogi stručnjaci preporučuju njihovu redovnu konzumaciju.
Zahvaljujući visokoj količini vitamina E, lješnjaci su jako dobri antioksidansi koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala, usporavaju znakove starenja i ojačavaju imunitet.
Zanimljivo je da je lješnjak jedinstven po tome što sadrži znatnu količinu folne kiseline.
Ovaj vitamin obično nalazimo u zelenom lisnatom povrću, ali se vrlo lako uništava termičkom obradom.
Tako se u samo dvije minute kuhanja uništi gotovo 90 posto folata u povrću.
Folna je kiselina neophodna za trudnice, jer njen manjak u trudnoći dovodi do spontanih pobačaja i deformiteta novorođenčadi.
Iz svega nabrojanog vidljivo je da su lješnjaci, zajedno s ostalim orašastim plodovima, jako zdrava i vrijedna namirnica.
Ona, zahvaljujući svom nutritivnom sastavu, pomaže u:
• sprječavanju kardiovaskularnih bolesti
• smanjivanju rizika od nastanka tumora
• borbi protiv slobodnih radikala
• poboljšavanju pamćenja i mentalnih sposobnosti
• smanjivanju lošeg kolesterola
• jačanju imuniteta
• zdravom razvoju fetusa

Ulje lješnjaka

Ako imate masnu i problematičnu kožu, ulje lješnjaka vam može pomoći.
Ovo ulje vrlo se brzo upija u kožu i ne ostavlja mastan trag.
Zbog toga je odlično rješenje za njegu masne i mješovite kože.
Pomaže i kod proširenih vena, akni, ispucalih kapilara, strija, ožiljaka I celulita.

Kupovanje, čuvanje I primjena lješnjaka

U našim krajevima lješnjak je vrlo rasprostranjen pa ga nije teško naći u trgovinama ili na tržnicama.
Lješnjake možete kupiti u ljuski ili očišćene.
Najduže će trajati ako ih čuvate u ljuski, čvrsto zatvorene u plastičnoj posudi ili vrećici.
Ako ih držite u hladnjaku, lješnjaci će ostati upotrebljivi do godinu dana.
Lješnjaci koji nisu u ljusci imaju znatno kraći vijek trajanja pa ih u hladnjaku možete čuvati maksimalno šest mjeseci.
Osim u raznim kremama, kolačima i tortama, lješnjaci se mogu koristiti i u juhama, nadjevima, tjesteninama, sladoledima, umacima.
Ako želite dobiti najviše dobrobiti od lješnjaka, namočite ih preko noći da biste aktivirali enzime, a zatim ih pojedite sirove, bez termičke obrade.
Lješnjaci su, kao i ostali orašasti plodovi, vrlo zdrava i korisna namirnica. Jedite lješnjake što češće, po mogućnosti svakodnevno.
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,556
Sve ti tu piše kako si i sam spomenuo.
Jedino su mi malo preveliki brojevi u tablicama 2 i 3, a kako nisu navedeni izvori, ne znam gdje provjeriti. Malo mi je previše da sideracija lupinom diže prinos krumpira za 3x (od 740 kg na 2.100 kg/ha, pogotovo što lupina razvija puno biljen mase za čiju se razgradnju koristi dušik iz tla, tako da saditi krumpir na svježe malčiranu lupinu i dići prinos 3x malo škripi). Ostatak članka tehnološki potpuno u redu.
I meni je lupina definitivno br. 1 za zelenu gnojidbu, ali već smo pisali u temi Ratarstvo da je nemoguća misija pronaći sjeme lupine kod nas... tako da na kraju ćeš završiti na "tavanuši" i stavi grahorice u smjesu bar 30-40%, i ako imaš negdje nekakve repice/rauole ili ogrštice. I to je to. Jeftino, razvija dosta biljne mase, ima par vrsta u smjesi.
:icon_blackeye:
 

ribic

Novi član
Tu od
5 Pro 2013
Poruka
19
drustvo molio bih nekoliko savjeta sta se tice certificiranih sadnica i mozda neki prijedlog od kog ih uzet ak nije problem...
 

Najnoviji postovi

Na vrh