Isplata poticaja (tema do 31.12.2023.)

[NEWHOLLAND]

U cijeloj europi postoje poticaji koji su izdasniji pa sve funkcionira. Ocito nije problem u poticaju nego u citavoj nasoj strukturi drustva.
Bilo je posla za svakog jer u svakoj tvrtci je radilo makar 2x ljudi vise nego je bilo potrebno. Uzmi za primjer samo Borovo sa preko 20000 zaposlenih, a nije ih se pojavljivalo tisuce na poslu. Ekonomski su davno prije rata bili pred krahom. Kao i Vupik i svi ostali divovi. Za njima bi pali i svi ostali manji pa do seljaka. Na lazi se rodilo u lazi je umrlo.

 

[ZJ]

Nemoj misliti da sam jalan. I mi smo dobivali poticaje.
Poticaji narušavaju ravnotežu. Zato Europa ima hiper-produkciju koja uništava nas u malim zemljama ili u još jadnijima od nas.

Osim toga, europa ima jaku industriju koja može stvarati dovoljno za razne potpore.
Mi to (više) nemamo, već se potpore isplaćuju iz države itd.
Europa nama nikaj ne daje, već nam dijeli od onoga kaj mi tam uplatimo, potičući svoju industriju, a ne našu...

Glede viška zaposlenih: manje je zlo imati višak zaposlenih, koji ipak ostvaruju neku prihod, nego ubijati manjinu zaposlenih da hrane besposlene.

 

[iwanho]

ZJ, dopada mi se tvoje razmišljanje iako po mojem mišljenju delaš jednu grešku kao i mnogi drugi. Barem u pisanju.

Niti u Europi niti kod nas se ne dobivaju poticaji. Poticaji bi po mome shvaćanju trebali poticati kvalitetniju agrotehniku i povećanje prinosa. Možda ti i ostali koji koristite riječ poticaji mislite da se njima potiče održavanje obradivih površina. Ako tak mislite, u pravu ste. Međutim u javnosti, pogotovo u javnim medijima se poticaji usko povezuju s prinosom. Često se čuje da unatoč poticajima ne proizvodimo dovoljno.

Za ja te iste novce rađe nazivam potporama (da zemlja ne zaraste u šikaru). Europi ne treba veća proizvodnja jer ionako imaju hiper produkciju. Zato podupiru i zemlju na ugaru.

Kod nas je za sad situacija obrnuta. Držim da bi uz dosadašnje potpore trebalo pronaći neki model za nagrađivanje po prinosu. Makar i uz rizik da taj dio koriste samo pojedinci koji prodaju svoje proizvode na tržištu. Svjestan sam da bi to bila nepravda prema npr. stočarima koji proizvode ratarske kulture za svoje potrebe. Možda bi se pronašlo reješenje koje bi i njih zadovoljilo. Barem da se vratimo na prinose koji su bili u Jugi.

Ja sam hobist i ne ovisim od potpora, iako mi je malo lakše s njima. Da ih nema većina zemlje koju sad obrađujem bi bila zatravljena i jednom godišnje pomalčirana, a dio bi sigurno zarasla šikara jer bi troškovi održavanja bili preveliki.

 

[code]

... Držim da bi uz dosadašnje potpore trebalo pronaći neki model za nagrađivanje po prinosu...

Pa samim time što više proizvedeš više zaradiš, gdje ćeš bolje nagrade??

 

[iwanho]

Code,

nažalost nisi u pravu. Veći prinosi zahtjevaju veća ulaganja. Veća ulaganja, znače veće rizike. Dosta komercijalnih proizvođača je, barem koliko čitam na forumu, pronašlo neki optimum ulaganja. No taj optimum obično osigura niže ili srednje prinose, a gotov nikad vrhunske na tipu zemlje koja se obrađuje.
Dakle kad bi bil stimuliran po prinosu, optimum visine ulaganja bi se povećal i uz jednaki rizik bi dobil viši prinos.

To je moje razmišljanje. Možda komercijalni proizvođači imaju drukčije. Ako si ti jedan od komercijalnih proizvođača, ili si ti u manjini koja ne želi dodane stimulacije, ili sam ja u zabludi.

 

[code]

Kak nisam u pravu...
Poticaj je npr 2.000kn po ha, ako želiš više zaradit , više prozvedi...(ako ti se isplati)
A ne da ti želiš veći poticaj ako više proizvedeš a u biti nemaš više zarade ako me razumiješ.

Ja mislim da je bit ako netko ima 10ha, da je na njemu odluka koliko će proizvest, ako mu se isplati ići sa full ulaganjem i većim prinosom ok,ako ne
onda neki minimum dok se opće stanje nepromjeni.

 

[DMboy]

Nije to ok ,plačanje po prinosu . To bi bila nepravda jer nije isto u kojem djelu RH živiš. Može onaj u zap. HR gnojiti do maksimuma i nikad neče imati isti prinos kao onaj u okolici Vukovara ili u Baranji. To je samo jedan od primjera. Znači uložit češ 3 puta više ,a imat 2 puta manje itd.itd...Uostalom i u EU je plačanje po Ha.

 

[iwanho]

Možda sam ja u zabludi. Ako možda niste dobro razmeli, ja bih zadržal sadašnje potpore i dodal dodatne stimulacije za bolji prinos. Dakle neki dodatak po jedinici proizvedenog. Vidim da se već pojavil problem, zakaj bi susjed ili onaj s drugog dijela HR dobil malo više od mene.
Ako krenemo od toga onda je najbolje, ništa.
Ja smatram da je bolje dobiti nekaj nego nikaj. I ne pozabite: "ni med cvetjem ni pravice".

EU ima hiper produkciju i glavna briga im je da se ne pojave neobrađene površine, a neki put čak i smanjenje proizvodnje. To je namjena potpora po ha. Ako se dobro sjećam, u Jugi su bili poticaji po kg prinosa. Niti jedan, niti drugi način zasebno, nije najbolji za sadašnje stanje u agraru Hrvatske. Po mojem mišljenju bi kombinacija te dvije mjere bi bila bolje rješenje nego bilo koje pojedinačno. Stimulirala bi se obrada zemlje na što suvremeniji način.

 

[Kićo]

Od prvoga dana kad su počeli, su to bili više spoticaji neg poticaji, koji čine veliku neravnopravnost i dugoročnu štetu državi. Slobodno mogu reći da je početak propasti hrvatske poljoprivrede nekak počel s početkom isplate istih.
Umjesto da je država "naučila ljude pecati ribe", počela ih je "hraniti", te ih napravila ovisnim.

Treba pojednostavniti stvari, srediti tržište i ukinuti tu nepravdu.
Toga u Jugi nije bilo (jer očito nije ni trebalo), a mnogi mali seljaci su mogli živjeti i izgraditi štale, kuće, nakupovati (domaće) mehanizacije. Bilo je posla za svakoga ko je štel delati, za domaću industriju, za veterinare...

U vezi prvog dijela ovog teksta rekao bi da si djelom u pravu, to sto nam drzava isplacuje poticaje nije stetno za nju cak naprotiv mislim da kad bi ti poticaji bili i veci i kad bise isplacivali u vise proizvodnih grana vezanih za poljoprivredu da bi se to itekako odrazilo na ukupnu proizvodnju, na standard proizvodjaca a vjerujem i da bi se popravio BDP u drzavi. Pojacala bi se proizvodnja jer bi se vise ulagalo naravno kod ovih "komercijalnih" proizvodjaca. Problem je sto oni "nekomercijalni" proizvodjaci tj ljudi koji idu na osrednje ili nize prinose sa minimalnim ulaganjima svoj dio "kolača" tj poticaja koji dobiju od drzave potrose na: placanje dugova i kojekakvih kredita, rezija, kupe auto, kupe komad zemlje, skoluju djecu na fakultetu, na fasadu, novu kuhinju, cipele i garderobu, idu za te novce na more ili trk po kombaj u njemacku. Znaci, tek mali dio proizvodjaca poticaj iskoristi na nacin da je ulozio u proizvodnju. Ima lijeka i za to. nedavno sam cuo prijedlog da se poticaj uopce ne isplacuje u novcu nego da se u tom iznosu umanje nasi racuni za repromaterijal sto je ok ideja ali to je vec vidjena stvar u susjedstvu i na taj nacin su se pojedinci bijesbo pomogli a sitna raja spusila kak to vec ide. Ovo bi mozda i proslo pod uvjetom da repromaterijal nabavljamo od firmi koje su direktno pod nadzorom Agencije za isplatu te da nam visinu odobrenih subvencija daju temeljem prosjecnih prinosa u protekloj godini. U tom slucaju bi se zemlja daleko bole obradjivala i vise bi se proizvodilo.

Ovo oko bivse Yuge nije vrijedno pominjati, tada su svinje otkupljivale masa klaonica i preradjivaca a nisu trcali van, novac je bio za dan dva na rukama ili na racunu. Nije se uvozilo ono sto smo mogli sami proizvesti, svi smo imali posla koliko smo htjeli i mogli raditi i to je bilo na vrijeme placeno. Gradilo se naravno, moj otac je radio 5 puta manje zemlje nego ja sada i zivio mozda i bolje nego ja. Danas je situacija u poljoprivredi blago recena RASPAŠOJ tako da u utrci sa zapadnim visoko poticanim proizvodjacima ako nam ukinu ovo malo bijede na koljenima smo, mozemo pravac za Kanadu, Australiju...

 

[code]

U vezi prvog dijela ovog teksta rekao bi da si djelom u pravu, to sto nam drzava isplacuje poticaje nije stetno za nju cak naprotiv mislim da kad bi ti poticaji bili i veci i kad bise isplacivali u vise proizvodnih grana vezanih za poljoprivredu da bi se to itekako odrazilo na ukupnu proizvodnju, na standard proizvodjaca a vjerujem i da bi se popravio BDP u drzavi. Pojacala bi se proizvodnja jer bi se vise ulagalo naravno kod ovih "komercijalnih" proizvodjaca. Problem je sto oni "nekomercijalni" proizvodjaci tj ljudi koji idu na osrednje ili nize prinose sa minimalnim ulaganjima svoj dio "kolača" tj poticaja koji dobiju od drzave potrose na: placanje dugova i kojekakvih kredita, rezija, kupe auto, kupe komad zemlje, skoluju djecu na fakultetu, na fasadu, novu kuhinju, cipele i garderobu, idu za te novce na more ili trk po kombaj u njemacku. Znaci, tek mali dio proizvodjaca poticaj iskoristi na nacin da je ulozio u proizvodnju. Ima lijeka i za to. nedavno sam cuo prijedlog da se poticaj uopce ne isplacuje u novcu nego da se u tom iznosu umanje nasi racuni za repromaterijal sto je ok ideja ali to je vec vidjena stvar u susjedstvu i na taj nacin su se pojedinci bijesbo pomogli a sitna raja spusila kak to vec ide. Ovo bi mozda i proslo pod uvjetom da repromaterijal nabavljamo od firmi koje su direktno pod nadzorom Agencije za isplatu te da nam visinu odobrenih subvencija daju temeljem prosjecnih prinosa u protekloj godini. U tom slucaju bi se zemlja daleko bole obradjivala i vise bi se proizvodilo.

Ovo oko bivse Yuge nije vrijedno pominjati, tada su svinje otkupljivale masa klaonica i preradjivaca a nisu trcali van, novac je bio za dan dva na rukama ili na racunu. Nije se uvozilo ono sto smo mogli sami proizvesti, svi smo imali posla koliko smo htjeli i mogli raditi i to je bilo na vrijeme placeno. Gradilo se naravno, moj otac je radio 5 puta manje zemlje nego ja sada i zivio mozda i bolje nego ja. Danas je situacija u poljoprivredi blago recena RASPAŠOJ tako da u utrci sa zapadnim visoko poticanim proizvodjacima ako nam ukinu ovo malo bijede na koljenima smo, mozemo pravac za Kanadu, Australiju...

Nek država na dosadašnje poticaje svakom po hektaru da još 400kg gnojiva i stvar rješena, itekako bi skočila proizvodnja, a petrokemija je i tako drž. firma tak da..

 

[Kićo]

Hehe odlicna ideja ali vjeruj mi da bi se naslo ovih kojima to netreba pa bi i tih 400kg prodali ako treba i u pol cijene da imaju za poker aparat...

 

[code]

Hehe odlicna ideja ali vjeruj mi da bi se naslo ovih kojima to netreba pa bi i tih 400kg prodali ako treba i u pol cijene da imaju za poker aparat...

Vjerujem, al to gnojivo bi onda negdje dalje djelovalo na prinos tak da opet dobro.

:icon_pidu:

btw, igra ko poker da bacimo kad kojuu ? giggle):

 

[Hurki]

Nek država na dosadašnje poticaje svakom po hektaru da još 400kg gnojiva i stvar rješena, itekako bi skočila proizvodnja, a petrokemija je i tako drž. firma tak da..

I svakome po jednog novog jelena od 200-300KS

 

[radul]

Ekipa MMF-a koja je bila prethodnih dana malo u posjetu RH zakljucila da su nam financije u katastrofa stanju (nista novo)pa je nuzno poduzet konretne mjere... a nasi jadnici brze,bolje po starom ,iskusanom receptu rezu tamo di im je to najjednostavnije i najbezbolnije logicno na poljoprivredi :icon_hang:
Znaci dragi moji agrarni umjetnici najnovija informacija 250mil. kn manje u proracunu za poljoprivredu !!!

 

[jd4755]

Po mojoj informaciji 150 mil kuna ali navodno ne od poticaja.

 

[itp]

A kako bi onda npr. proizvođači u ekološkoj proizvodnji dobivali poticaj? Em je viši, em nema bar 50% stvari koje trebaju u konvencionalnoj. Mađarska, Rumunjska i Poljska mogu hraniti čitavu EU, zemlje ima dovoljno, zato se i prelazi masovno na ekološku proizvodnju.

A što se tiče Yuge, spomenuo bih jednu jugoslavensku uzrečicu - malo radi, malo kradi, a malo će ti Bog dati. Vjerujem da će svi shvatiti što je pisac htio reći. Nek se raspala, da je kamo sreće i prije.

 

[code]

http://www.agrobiz.hr/agrovijesti/poljoprivredi-150-milijuna-kuna-manje-poticaje-ne-dirati-425

 

[komer]

Todoriću,Pipuniću i sličnima ne isplatiti enormne poticaje i eto uštede!

 

[iwanho]

Nek država na dosadašnje poticaje svakom po hektaru da još 400kg gnojiva i stvar rješena, itekako bi skočila proizvodnja, a petrokemija je i tako drž. firma tak da..

Hvala code! :icon_super:

Konačno pala prva ideja. Zloporaba uvijek bude. Njih treba sprečavati, a ne zbog njih odustajati od korisnih mjera. Gnojivo bu ipak završilo u našoj zemlji i povečali se buju prinosi, a to je u ovom trenutku najvažnije. Veći prinosi donose bolju konkurentnost. Ekološkim proizvođačima, ekološko gnojivo.

Država bi mogla financirati gnojivo izravno Petrokemiji po prosječnim cijenama konkurencije na našem tržištu. Jednim udarcem dvije muhe. Barem dok se EU ne pobuni, ali taj dio trebaju odraditi političari u europskom parlamentu.

 

[duhanac]

Dosta vas ne razumije šta je to poticaj i zbog koga je to uvedeno.
Zbog poljoprivrednika nije već zbog otkupljivača, prerađivača i sličnih tome, država je njima omogučila da od poljoprivrednika mogu nabaviti jeftiniji proizvod a razliku te cijene će isfinancirat država kroz razne potpore.

Neću dulje objašnjavat