Zanima me gdje se mogu nabaviti sadnice ove sorte,posebice TOP KING?Lokacija Slavonija ili Zagreb i okolica!!!
Iako za temu nije bitno - mala korekcija: svi TOP-ovi su na sortnoj listi RH (za 2010 s upisom 2008...)...ali trebaš znati da nijedan Top nije na sortnoj listi RH,....
...slovenci su radili pokusne nasade topova i zaključili da svi nisu pogodni za naša područja....
Iako za temu nije bitno - mala korekcija: svi TOP-ovi su na sortnoj listi RH (za 2010 s upisom 2008...)
Samo da dodam: rađeno i u Zagrebu - zaključci isti - nisu se baš nešto pokazali...
Kolega je kupio sadnice trešanja iz nizozemske pa je isto bilo velikog odstupanja. No opet će kupiti iz nizozemske sadnice. Mislim da je problem slijedeći (a to ću pokušati ove godine i dokazati na šljivi, na jabuci mi je uspijelo) kupljene sadnice na našoj zemlji "podivljaju" jer je zemlja teška, nije oprana od silnih padavina koje ima njemačka ili loša zemlja u nizozemskoj jer je isušeno more. Poslije divljanja već odstupa od mjerenja u njemačkoj i onda naši prestaju sa gnojidbom, tu je greška, mora se gnojiti, naravno njemci i nizozemci koriste skupa vodotopiva gnojiva izuzetne kvalitete i zato imaju prinose, a naši vlasnici prestanu gnojiti??? Analizirati dalje je suvišno...
pisalo i djedu na plotu pichka, pa did slomio kurhac:lol:Ilegalac mislim ja da ti bacaš novce Grijeh je to što radiš U sve i jednoj knjizi o voćkama piše da se gnojivo zaorava ujesen, ja pokušao ali mi se to ne sviđa pa sam zafrezao. Freza može poprilično duboko frezati, a pošto su noževi nepravilnih oblika sumnjam da će dići do "tabana".
Tu yaru bolje iskoristi kroz sistem navodnjavanja, ukoliko ga nemaš onda bolje kao folijarno. Način na koji ti koristiš vodotopivo gnojivo je bačen novac, mislim dobit će ona to gnojivo nekad i u nekim manjim količinama ali da ga primjenjuješ na pravilni način ne bi vjerovao koja je razlika između tih gnojiva i NPK našeg proizvođača. Inaće ni sa deponatorom nisi ništa postigao, ali je puno bolje. Ja znam što je najbolje za voćku ali dosad kome sam god rekao mišljenje nisu baš optimisti, e baš me nešto tjera da tako odradim stvari, he he
Zapravo jedini koji bi odobrio taj način je moj profesor koji mi je predavao voćarstvo, bar mislim
Zvonis ta skalamerija bi ti dooooobro došla. Kad krečeš u proizvodnju?
čitao sam to, znamevo šta kaže struka za tu ideju
citiram post;
2. Koje su dobre strane korištenja deponatora gnojiva u gnojidbi vinograda (Z.I., Umag)?
O: Gotovo niti jedna. Krenimo ispočetka. A to je da je deponator gnojiva isključivo ratarsko oruđe, a ne oruđe za gnojidbu vinograda/voćnjaka. Negativnih aspekata je jako puno (u gnojidbi drvenastih nasada): deponiranje uvijek u istu zonu tla (ograničenje zbog razmaka redova), stvaranje uske zone tla gdje se doponira velika količina gnojiva koje postaje toksično, te u tu zonu korijenje ne ulazi, nemogućnost deponiranja u bližu zonu korijena (ukoliko se deponira preblizu stablu dolazi do reza/cijepanja korijenove mreže i značajne redukcije mogućnosti usvajanja hraniva), zbijanje tla strojem zbog stalnog prohoda. Stoga se ne preopruča primjena deponatora u gnojidbi drvenastih nasada, već se gnojiva primjenjuju širom i ratilima unose u tlo, gdje se kasnije procesima ispiranja polako deponiraju u zonu korijena.
pisalo i djedu na plotu pichka, pa did slomio kurhac:lol:
čuj lani je 7 20 30 koštalo nešto oko 55o kn (mislim)
ja dobio hidro za nešto više od 600kn
gospođa iz savjetodavne tvrdi da je to gnojivo bolje od običnog i do sedam puta (to baš nevjerujem) ali sam rekao ako je samo duplo bolje, ja sam na zaradi
a znate li kolika je brzina kretanja običnih gnojiva u zemlji, kolika je iskoristivost itd itd
ta gnojiva su ok ako je prije sadnje sve napravito po PS, a ako nije:rolleyess:
što vrijedi hrpa gnojiva ako nema ostalih mikro i makroelemenata, a čiji nedostatak recimo blokira ostala hranjiva
a to što se preporuča kako gnojiti, to več polako ide u povjest kako sam negdje čitao,pogrešne su procjene koliko je potrebno hranjiva za pojedine vrste, puno je tu drugih stvari koje utječu na to
iznenađujete me, ja koliko znam i freza pravi taban, ili sam možda u krivu?
ona deponator je super, jel ima gdje kakav za prodaju (a da nije skup)
baš takav sam zamišljao
to je sa dva podrivača, koliko ide duboko i koliko konja mu treba ???
evo šta kaže struka za tu ideju
citiram post;
2. Koje su dobre strane korištenja deponatora gnojiva u gnojidbi vinograda (Z.I., Umag)?
O: Gotovo niti jedna. Krenimo ispočetka. A to je da je deponator gnojiva isključivo ratarsko oruđe, a ne oruđe za gnojidbu vinograda/voćnjaka. Negativnih aspekata je jako puno (u gnojidbi drvenastih nasada): deponiranje uvijek u istu zonu tla (ograničenje zbog razmaka redova), stvaranje uske zone tla gdje se doponira velika količina gnojiva koje postaje toksično, te u tu zonu korijenje ne ulazi, nemogućnost deponiranja u bližu zonu korijena (ukoliko se deponira preblizu stablu dolazi do reza/cijepanja korijenove mreže i značajne redukcije mogućnosti usvajanja hraniva), zbijanje tla strojem zbog stalnog prohoda. Stoga se ne preopruča primjena deponatora u gnojidbi drvenastih nasada, već se gnojiva primjenjuju širom i ratilima unose u tlo, gdje se kasnije procesima ispiranja polako deponiraju u zonu korijena.