Šljiva

[drmr]

Re: Bolest sljive!!! pomoc!

U vocnjaku na par sljiva smo i mi to imali,ali smo spricali necime i odstranili to,
i sljive su ponovno rodile nakon toga,i evo pupaju svake godine.
Vidi se da su malo slabiji urod nego druge,ali sve je to ok 8)

 

[grunf]

Re: Bolest sljive!!! pomoc!

bilo bi korisno šljive obrezati kako valja, pognojiti ih, tretirati protiv bolesti i štetnika...jednom riječju- oko njih raditi!
lišajevi se najčešće pojavljuju u zapuštenim ill starijim voćnjacima... ja još nikada nisam vidio lišajeve u dobro uređenom, njegovanom voćnjaku ( iako ne tvrdim da se i to ne može naći).

 

[nenad.k]

Sadnice king sorti šljive

Zanima me gdje se mogu nabaviti sadnice ove sorte,posebice TOP KING?Lokacija Slavonija ili Zagreb i okolica!!!

 

[ilegalac]

Zanima me gdje se mogu nabaviti sadnice ove sorte,posebice TOP KING?Lokacija Slavonija ili Zagreb i okolica!!!

hadrović ,erdut

 

[zvonis01]

Ilegalac je u pravu,ima kod Hadrovića.ali trebaš znati da nijedan Top nije na sortnoj listi RH,sada to možda nije bitno,ali ako ikada uđemo u onu usranu EU,poticaj nemožeš dobiti na sadni materijal koji nije na listi,kao što je slučaj sa miniranim podučjima,parcele koje nisu u arkodu.........slovenci su radili pokusne nasade topova i zaključili da svi nisu pogodni za naša područja.ja sam zagovornik bistrice jer je pogodna za sve oblike prerade i svaki puta mi ju traže na tržnici ali svojih 80 stabala ostavljam za svoje potrebe,raspitaj se prvo pa odluči

 

[Duro]

...ali trebaš znati da nijedan Top nije na sortnoj listi RH,....

Iako za temu nije bitno - mala korekcija: svi TOP-ovi su na sortnoj listi RH (za 2010 s upisom 2008...)

...slovenci su radili pokusne nasade topova i zaključili da svi nisu pogodni za naša područja....

Samo da dodam: rađeno i u Zagrebu - zaključci isti - nisu se baš nešto pokazali...

 

[Kontam]

TOPovi još nisu na sortnoj listi, biti će uskoro. Bio sam danas u savjetodavnoj. Inaće što ne paše TOPovima u HR? Previše sunca pa izgore?

 

[ilegalac]

Iako za temu nije bitno - mala korekcija: svi TOP-ovi su na sortnoj listi RH (za 2010 s upisom 2008...)



Samo da dodam: rađeno i u Zagrebu - zaključci isti - nisu se baš nešto pokazali...

a što im fali, konkretno topking?
ako niste primjetili savršene šljive ne postoje
a koliko ja znam ni zagreb a kamoli slovenija su daleko od ideala za uzgoj šljive

 

[Duro]

Top ...

Pod nisu se pokazale u Zagrebu itd- podrazumjevao sam sljedeće: u okviru testiranja fakulteta u Zagrebu (Čmelik i dr.) mogućnosti uvođenja i kako se tako uvedene ( na klimat RH, tehnologiju uzgoja, ...) sorte pokazale - odstupale od očekivanog s obzirom na porijeklo i osobine kod selekcionara - ispalo je da su odstupanja velika ( urod, ...). E sad, za uvjete i način testiranja i oglednih površina itd.. ne bih špekulirao...
Nema savršene šljive ali traži se ona koja će malo odstupati od navedenih osobina (u zemlji porijekla i vašem voćnjaku ...) i da se nećete razočarati...
Ilustracije radi ( s obzirom da tu problematiku kod maline bolje poznajem...) : sorta maline Polana za uvjete ( i za očekivanja i tehnologju uzgajivača...) u Poljskoj je da tako kažem idealna a onda je susjedi "bace" na vojvođanske uvjete i slijedi dizanje u zvijezde ili nema okusa, pa ovo pa ono itd...
Usput - iako je potpuno nebitno: TOP-ovi su po podacima ZSR-a na popisu voćnih vrsta RH u 2010 (s godinom podnošenja zahtjeva 2008 itd...) i po meni ne bi trebalo biti s njima problema u smislu jesu li ili nisu na sortnoj listi...

 

[Kontam]

Kolega je kupio sadnice trešanja iz nizozemske pa je isto bilo velikog odstupanja. No opet će kupiti iz nizozemske sadnice. Mislim da je problem slijedeći (a to ću pokušati ove godine i dokazati na šljivi, na jabuci mi je uspijelo) kupljene sadnice na našoj zemlji "podivljaju" jer je zemlja teška, nije oprana od silnih padavina koje ima njemačka ili loša zemlja u nizozemskoj jer je isušeno more. Poslije divljanja već odstupa od mjerenja u njemačkoj i onda naši prestaju sa gnojidbom, tu je greška, mora se gnojiti, naravno njemci i nizozemci koriste skupa vodotopiva gnojiva izuzetne kvalitete i zato imaju prinose, a naši vlasnici prestanu gnojiti??? Analizirati dalje je suvišno...

 

[ilegalac]

Kolega je kupio sadnice trešanja iz nizozemske pa je isto bilo velikog odstupanja. No opet će kupiti iz nizozemske sadnice. Mislim da je problem slijedeći (a to ću pokušati ove godine i dokazati na šljivi, na jabuci mi je uspijelo) kupljene sadnice na našoj zemlji "podivljaju" jer je zemlja teška, nije oprana od silnih padavina koje ima njemačka ili loša zemlja u nizozemskoj jer je isušeno more. Poslije divljanja već odstupa od mjerenja u njemačkoj i onda naši prestaju sa gnojidbom, tu je greška, mora se gnojiti, naravno njemci i nizozemci koriste skupa vodotopiva gnojiva izuzetne kvalitete i zato imaju prinose, a naši vlasnici prestanu gnojiti??? Analizirati dalje je suvišno...

e kad smo već kod gnojidbe,
ja sam poćeo gnojiti sa hydrokompleksom od yara proizvođaća
bacam gnojivo oko stabla 3-4 puta u toku vegetacije
e sad ja razmišljam o nabavci nekakvog podrivaća sa deponatorom, dovoljna bi mi dubina bila 20cm
što vi mislite o tom
ćuo sam neka razmišljanja da to nije dobro, amoje je mišljenje da bi to bilo jako dobro
pošto vočnjak nefrezam niti bilo kakva obrada osim cidokora u redovima i između malčiram, ako bacam kompleksna gnojiva mislim da ništa ne postižem
s ovim hidrokompleksom je ok, ali ako je suša ništa od gnojiva
ako je kiša trava podivlja
a ovako deponator i na 20tak cm ,tek toliko da dođe ispod trave, bliže korijenju i u vlažnu zemlju
moje mišljenje je da je učinak bar 50% veći

 

[zvonis01]

Uploaded with ImageShack.us
i ja tako razmišljam

 

[Kontam]

Ilegalac mislim ja da ti bacaš novce Grijeh je to što radiš U sve i jednoj knjizi o voćkama piše da se gnojivo zaorava ujesen, ja pokušao ali mi se to ne sviđa pa sam zafrezao. Freza može poprilično duboko frezati, a pošto su noževi nepravilnih oblika sumnjam da će dići do "tabana".

Tu yaru bolje iskoristi kroz sistem navodnjavanja, ukoliko ga nemaš onda bolje kao folijarno. Način na koji ti koristiš vodotopivo gnojivo je bačen novac, mislim dobit će ona to gnojivo nekad i u nekim manjim količinama ali da ga primjenjuješ na pravilni način ne bi vjerovao koja je razlika između tih gnojiva i NPK našeg proizvođača. Inaće ni sa deponatorom nisi ništa postigao, ali je puno bolje. Ja znam što je najbolje za voćku ali dosad kome sam god rekao mišljenje nisu baš optimisti, e baš me nešto tjera da tako odradim stvari, he he

Zapravo jedini koji bi odobrio taj način je moj profesor koji mi je predavao voćarstvo, bar mislim

Zvonis ta skalamerija bi ti dooooobro došla. Kad krečeš u proizvodnju?

 

[ilegalac]

Ilegalac mislim ja da ti bacaš novce Grijeh je to što radiš U sve i jednoj knjizi o voćkama piše da se gnojivo zaorava ujesen, ja pokušao ali mi se to ne sviđa pa sam zafrezao. Freza može poprilično duboko frezati, a pošto su noževi nepravilnih oblika sumnjam da će dići do "tabana".

Tu yaru bolje iskoristi kroz sistem navodnjavanja, ukoliko ga nemaš onda bolje kao folijarno. Način na koji ti koristiš vodotopivo gnojivo je bačen novac, mislim dobit će ona to gnojivo nekad i u nekim manjim količinama ali da ga primjenjuješ na pravilni način ne bi vjerovao koja je razlika između tih gnojiva i NPK našeg proizvođača. Inaće ni sa deponatorom nisi ništa postigao, ali je puno bolje. Ja znam što je najbolje za voćku ali dosad kome sam god rekao mišljenje nisu baš optimisti, e baš me nešto tjera da tako odradim stvari, he he

Zapravo jedini koji bi odobrio taj način je moj profesor koji mi je predavao voćarstvo, bar mislim

Zvonis ta skalamerija bi ti dooooobro došla. Kad krečeš u proizvodnju?

pisalo i djedu na plotu pichka, pa did slomio kurhac:lol:

čuj lani je 7 20 30 koštalo nešto oko 55o kn (mislim)
ja dobio hidro za nešto više od 600kn
gospođa iz savjetodavne tvrdi da je to gnojivo bolje od običnog i do sedam puta (to baš nevjerujem) ali sam rekao ako je samo duplo bolje, ja sam na zaradi
a znate li kolika je brzina kretanja običnih gnojiva u zemlji, kolika je iskoristivost itd itd
ta gnojiva su ok ako je prije sadnje sve napravito po PS, a ako nije:rolleyess:
što vrijedi hrpa gnojiva ako nema ostalih mikro i makroelemenata, a čiji nedostatak recimo blokira ostala hranjiva
a to što se preporuča kako gnojiti, to več polako ide u povjest kako sam negdje čitao,pogrešne su procjene koliko je potrebno hranjiva za pojedine vrste, puno je tu drugih stvari koje utječu na to

iznenađujete me, ja koliko znam i freza pravi taban, ili sam možda u krivu?

ona deponator je super, jel ima gdje kakav za prodaju (a da nije skup)
baš takav sam zamišljao
to je sa dva podrivača, koliko ide duboko i koliko konja mu treba ???

 

[zvonis01]

evo šta kaže struka za tu ideju
citiram post;

2. Koje su dobre strane korištenja deponatora gnojiva u gnojidbi vinograda (Z.I., Umag)?
O: Gotovo niti jedna. Krenimo ispočetka. A to je da je deponator gnojiva isključivo ratarsko oruđe, a ne oruđe za gnojidbu vinograda/voćnjaka. Negativnih aspekata je jako puno (u gnojidbi drvenastih nasada): deponiranje uvijek u istu zonu tla (ograničenje zbog razmaka redova), stvaranje uske zone tla gdje se doponira velika količina gnojiva koje postaje toksično, te u tu zonu korijenje ne ulazi, nemogućnost deponiranja u bližu zonu korijena (ukoliko se deponira preblizu stablu dolazi do reza/cijepanja korijenove mreže i značajne redukcije mogućnosti usvajanja hraniva), zbijanje tla strojem zbog stalnog prohoda. Stoga se ne preopruča primjena deponatora u gnojidbi drvenastih nasada, već se gnojiva primjenjuju širom i ratilima unose u tlo, gdje se kasnije procesima ispiranja polako deponiraju u zonu korijena.

 

[ilegalac]

evo šta kaže struka za tu ideju
citiram post;

2. Koje su dobre strane korištenja deponatora gnojiva u gnojidbi vinograda (Z.I., Umag)?
O: Gotovo niti jedna. Krenimo ispočetka. A to je da je deponator gnojiva isključivo ratarsko oruđe, a ne oruđe za gnojidbu vinograda/voćnjaka. Negativnih aspekata je jako puno (u gnojidbi drvenastih nasada): deponiranje uvijek u istu zonu tla (ograničenje zbog razmaka redova), stvaranje uske zone tla gdje se doponira velika količina gnojiva koje postaje toksično, te u tu zonu korijenje ne ulazi, nemogućnost deponiranja u bližu zonu korijena (ukoliko se deponira preblizu stablu dolazi do reza/cijepanja korijenove mreže i značajne redukcije mogućnosti usvajanja hraniva), zbijanje tla strojem zbog stalnog prohoda. Stoga se ne preopruča primjena deponatora u gnojidbi drvenastih nasada, već se gnojiva primjenjuju širom i ratilima unose u tlo, gdje se kasnije procesima ispiranja polako deponiraju u zonu korijena.

čitao sam to, znam
ali ja opet kažem, da ako se gnoji na zalihu onda ok,ako je rađena meliorativna gnojidba
ako se radi obrada tj, frezanje , onda ok, ali ...

ali ako se tu radi recimo o redovima od 5m, koji podrivač može uništiti korijenje
dali je korijenje na udaljenosti 2m od debla na dubini od 30 cm, mislim da ne
a opet naglašavam, ja pričam o hidro gnojivu i količinanma cca 400kg na ha tijekom godine u recimo četiri navrata

500 kg 7,20,30 odjednom ujesen deponatorom sigurno ćini nepopravljivu štetu u zemlji, a 4x100 hidra nevjerujem
o koristi koju hidro radi m ogu samo sanjati a uostalom pa i sustav natapanja koristi takva gnnojiva i isto ih deponira u jako usku zonu i u čemu je problem ?

 

[Kontam]

pisalo i djedu na plotu pichka, pa did slomio kurhac:lol:

čuj lani je 7 20 30 koštalo nešto oko 55o kn (mislim)
ja dobio hidro za nešto više od 600kn
gospođa iz savjetodavne tvrdi da je to gnojivo bolje od običnog i do sedam puta (to baš nevjerujem) ali sam rekao ako je samo duplo bolje, ja sam na zaradi
a znate li kolika je brzina kretanja običnih gnojiva u zemlji, kolika je iskoristivost itd itd
ta gnojiva su ok ako je prije sadnje sve napravito po PS, a ako nije:rolleyess:
što vrijedi hrpa gnojiva ako nema ostalih mikro i makroelemenata, a čiji nedostatak recimo blokira ostala hranjiva
a to što se preporuča kako gnojiti, to več polako ide u povjest kako sam negdje čitao,pogrešne su procjene koliko je potrebno hranjiva za pojedine vrste, puno je tu drugih stvari koje utječu na to

iznenađujete me, ja koliko znam i freza pravi taban, ili sam možda u krivu?

ona deponator je super, jel ima gdje kakav za prodaju (a da nije skup)
baš takav sam zamišljao
to je sa dva podrivača, koliko ide duboko i koliko konja mu treba ???

Teško te razumijem što tipkaš, ali nema veze neka je tebi sve jasno Ali kad uspoređuješ cijenu 7 20 30 i neke Yare spomeni isto da ti je 100 kg 550 kn 7 20 30 i maksimanlno 50 kg neke Yare po 600 kn. Inaće koju su Yaru kupovao?

Rekoh da freza ima nepravilne noževe, što nema niti jedan hrvatski proizvođač, tako da je moguće da ti nije najajsnije sve

 

[Kontam]

evo šta kaže struka za tu ideju
citiram post;

2. Koje su dobre strane korištenja deponatora gnojiva u gnojidbi vinograda (Z.I., Umag)?
O: Gotovo niti jedna. Krenimo ispočetka. A to je da je deponator gnojiva isključivo ratarsko oruđe, a ne oruđe za gnojidbu vinograda/voćnjaka. Negativnih aspekata je jako puno (u gnojidbi drvenastih nasada): deponiranje uvijek u istu zonu tla (ograničenje zbog razmaka redova), stvaranje uske zone tla gdje se doponira velika količina gnojiva koje postaje toksično, te u tu zonu korijenje ne ulazi, nemogućnost deponiranja u bližu zonu korijena (ukoliko se deponira preblizu stablu dolazi do reza/cijepanja korijenove mreže i značajne redukcije mogućnosti usvajanja hraniva), zbijanje tla strojem zbog stalnog prohoda. Stoga se ne preopruča primjena deponatora u gnojidbi drvenastih nasada, već se gnojiva primjenjuju širom i ratilima unose u tlo, gdje se kasnije procesima ispiranja polako deponiraju u zonu korijena.

A što ti misliš? Pogotovo za svoj voćnjak? Oni su iznjeli mišljenje za vinograde na istarskom području, totalna razlika a i ako prave kvalitetna vina koliko traže novaca za njih ne bi trebalo biti trunke umjetnih gnojiva

 

[ilegalac]

a što se tiče hidro gnojiva i njegove korisnosti, pogledajte slike
to je višnja
ajd pogodite starost u trenutku slikanja???

 

[Kontam]

Druga godina? Sadnja jesen 2008 ili? Zapravo pošto je pala potražnja za sadnicama višnje i to naglo, vjerovatno je moguće da je i sadnica dvogodišnja, sađena jesen 2009 Dobra su ta vodotopiva gnojiva u svakom slučaju. Nego jel imaš što TOPova i slika?