evo jučer bio u obilasku krkijevih plantaži, i ovim putem se zahvaljujem za odvojeno vrijeme i savjete. naravno bit će toga još, pošto tek krećem. nasadi izgledaju lijepo, vidi se da čovjek ulaže trud, vrijeme i novac, i rezultati su tu. još da ima pravu zemlju, gdje bi mu bio kraj..
analizu ću odraditi do kraja tjedna, odnijet ću tlo, pa dok bude gotovo, vidjet ću što kažu i kako dalje.
što se tiče uzgojnog oblika, obići ću još par plantaži, ali nekako mi se čini da ću ić na grm, jer se puno lakše obnavlja, bolje rodi.. neznam, to je prvi dojam. planiram sve obrađivat traktorom, ali mislim da neće biti toliko problem ako posadim u grm na 5x4 što i planiram, možda čak i 5x3 pa vadit van na 5x6 nakon 7-8 godina.
sorte- definitivno razmišljam o rimskom-istarskom, no ne bih volio biti mainstream, kad sam danas završio sa čitanjem foruma i vidio nenadove tonde (nažalost nisam uspio uloviti koja je sorta), zaljubio sam se na prvi pogled samo tako. nadam se da će moj nasad izgledati tako jednog dana. s treće strane najviše bih volio zasaditi crveni lambert radi toga što je najfiniji (i imam par komada doma iza kuće oduvijek, pa možda zato) i što je popularan u industriji, ali sa više strana sam čuo da se teško krcka, isto mi je rekao i krki jučer, jer je tvrda ljuska i da dosta puca, pa bih volio čuti mišljenje i o tome.
Evo od mene par savjeta, meni je nasad tek ulazi u drugu godinu pa ti vise govorim iz teorije sto sam nasao.
Sto se tice uzgojnog oblika, ja u svom nasadu idem u obliku stabla, čisto iz razloga jer će kasnije biti lakše sa mehanizacijom, ali su to po meni i druge prednosti kao npr. lakše uklanjanje korijenovih izdanaka, manji gustiš tj. veća prozračnost, lakša rezidba, lakše mi je okopavat - đubrit oko stabala, zaštita.... , ali jasno ima i nedostataka one koje si nabrojao.
E sad što se tiče sorata tu sam dosta istraživao. Ja imam Istarski duguljasti kao oprašivač i Rimski kao glavna dakle ono što svi imaju - za postojeći nasad, naime kad sam kretao u tlo nisam imao previše vremena se s tim zezat, no sad za dio koji se širim sam odabrao druge sorte.
Prva stvar kod Istarskog duguljastog je problem što ne ispada iz omotača pa se ne može mehanizirati berba, makar su mu ostale osobine super. Položenijeg je rasta te je osjetljiv na sušu. Ima prekrasnu aromu lješnjaka. No zbog toga što plod ne ispada iz omotača ja ga ne želim imati (osim kao oprašivač št oga imam).
Rimski - nedostatak je taj što plod nema tipičnu lješnjakovu aromu. K tome baca dosta korijenovih izdanaka. Inače odlična sorta, ali ja ju ne bi htio zbog više zbog arome koja joj fali te zbog toga što ima dosta korijenovih izdanaka.
Plodovi srednje krupni do krupni, urod odličan...
E sad ostale sorte .... Ima ih dosta no problem je što kod nas u rasadncima je jako mali izbor sorata, dok npr. u Bosni il iSrbiji ima svih živih i neživih sorata, to je po meni jako veliki problem kod nas, opčenito što se tiče voćarstva dosta smo iza Srba.
Dakle od ostalih sorata što sam uspio nači u našim rasadnicima ti je:
Tonda di giffoni- odlična sorta no problem je što je osjetljiva na mrazeve te stoga nije za uzgoj na kontinentu
Tonda gentile delle langhe - ima je u nasim rasadnicima no glavni nedostatak zašto je ja ne bi uzimao je da zahtjeva jaču zaštitu. Prednost je što jezgra ni nakon dužeg čuvanja neće biti sklona gorčini.
- e sad to je od sorata sto sam nasao po nasim rasadnicima, no ja sam se zapiknuo za Tonda gentile Romana i JEDVA sam ju uspio naci u jednom rasadniku, i to jednogodišnje i to će mi još javiti ako mu se dobro razviju u školici, svugdje drugdje kod nas nisam uspio naći, naravno ima u Sloveniji ali o cijenama neću ni pričati. Po meni je to sorta sa svim dobrim karakteristikama, jedini nedostatak je što može biti alternativna rodnost jer pojedinih godina može obilno rađati, ali mislim da svaki vješti vočar to može kontrolirati rezidbom i prorjeđivanjem. Što se tiče korijenovih izdanaka umjereno ih stvara.
Još sam se zapiknuo za jednu našu sortu - Istarski okrugli - i sad zanimljivo je da je u nšim rasadnicima skoro i nema a naša je sorta, dok je u Srbiji i Bosni svugdje ima. Plod je srednje velik, plodovi ispadaju iz omotača te ima bolju otpornost prema suši od Istarskog duguljastog. Nedostatak je da pojedinih godna ima naglašeno lipanjsko opadanje plodova.
Ima tu još hrpa zanimljivih sorata kao npr. Barcelona (koje je mislim najviše uzgajana u SAD-u), Negret, Daviana ...... no kad bi pisao o svakoj ne bi nikad zavrsio sa postom...
i da da napomenem za kraj da sve ovo st osam pisao je iz literature a ne iz iskustva, iz iskustva mogu reci da je Istarski duguljasti polozenijeg rasta i osjetljiviji na sušu od Rimskog
