Kad nema opterećenja (tlaka) u zadnjoj, većoj komori (presjeka A1), spojene su obje komore cilindra (prednje je A1-A2), pa se ulje iz prednje komore (one u kojoj je klipnjača) pretače u stražnju i na taj način prividno povećava protok pumpe.
Klipnjača (sjekira) se kreće brzinom kao da pumpa puni obični jednoradni (plunger) cilindar, odnosno aktivna površina klipa odgovara promjeru samo klipnjače (A1 - (A1-A2), odnosno samo A2). Kak je ta površina manja, brzina je veća, ali je i manji pritisak (sila) na sjekiru.
U trenutku kad sjekira nailazi na drvo, poraste tlak, te kad prekorači (oko 50...100 bara), ventil otvori prednju komoru u povrat, tak da tlak pumpe djeluje na puni promjer klipa (znači samo na površinu A1), pri tome sjekira uspori, tlak padne (ili padne pa poraste, ako je došlo do gljunte) i sve dok je veći od, recimo, 20...50 bara, radi punom površinom i silom.
Kad drvo počinje pucati i tlak padne ispod ovih 20...50bara, ventil opet zatvori prednju komoru tak da ona opet pretače ulje i ubrza hod.
To se može dogoditi nekoliko put tijekom jednog hoda kalanja i jako povećava efektivnu brzinu sjekire, jer se događa automatski.
Postoje i takvi ventili s ručni upravljanjem, ali za njih treba praksa i osjećaj. Svejedno su sporiji od autospeed-a, a često i jače opterećuju pumpu jer rukovaoci nemru biti toliko brzi u prebacivanju kao tlakom upravljana automatika.
Ovo je gruba skica principa rada samo u radnom smjeru:
Skicira nije crtana kao hidraulička shema, da bude jednostavna za razumjeti i onima koji ne poznaju hidrauličke sheme.
Na razvodniku postoje samo tri položaja: rad - neutral - povrat.
Mehanički treba izvana ograničiti radni i povratni hod ručice razvodnika, baš kak i na najjednostavnijem kalaču (da se osigura isključivanje u povratu (ako ručica razvodnika stoji u tom položaju).